YU1AW info

[yu1aw]

Snimio sam nastavak videa o antenama, pa koga zanima neka pogleda. Malo je duži, ali se nadam da će nekima  biti interesantan.

Link je: https://youtu.be/A-02xw-u5kc?si=k8NXJyDQTwtoe0md

Pozdrav, Dragan yu1aw

[9a5ay]

. Postoje ljudi koji znaju, koji misle da znaju i koji ne znaju.
Mi koji ne znamo, ne možemo razlikovati ljude koji znaju od onih koji misle da znaju. I jedni i drugi nam mogu "prodati" priču...

Q faktor nije faktor, nego je fenomen(posljedica) nečega kao npr puhne vjetar i podigne list sa zemlje i prebaci ga 5m, ili bude zemljotres pojavi se fenomen(posljedica) oštećeno nekoliko kuća ili sijevne munja i fenomen (posljedica) obasja cijeli grad ecc. Postoje matematike i matematikicea i kvačice iz silicijske doline koje to izračunavaju ali to nije faktor nego fenomen(posljedica) nečega. Nije niti fizikalna veličina kao npr T-tesla, A-amper, M-metar, otpor, induktivitet, to nije ništa, zerro, nula, ništica , ništa  a posebno nije faktor jer da jeste nešto bi ovisilo o njemu, množio bi se sa nečim ili dijelio ili oduzimao ili dodavao , kako god da je faktor nešto bi zavisilo od njega. Ne znam ko mu dade ime faktor.
Pozdrav dobri moji
73, Damir

[9a4qv]

. Postoje ljudi koji znaju, koji misle da znaju i koji ne znaju.
Mi koji ne znamo, ne možemo razlikovati ljude koji znaju od onih koji misle da znaju. I jedni i drugi nam mogu "prodati" priču...

Q faktor nije faktor, nego je fenomen(posljedica) nečega kao npr puhne vjetar i podigne list sa zemlje i prebaci ga 5m, ili bude zemljotres pojavi se fenomen(posljedica) oštećeno nekoliko kuća ili sijevne munja i fenomen (posljedica) obasja cijeli grad ecc. Postoje matematike i matematikicea i kvačice iz silicijske doline koje to izračunavaju ali to nije faktor nego fenomen(posljedica) nečega. Nije niti fizikalna veličina kao npr T-tesla, A-amper, M-metar, otpor, induktivitet, to nije ništa, zerro, nula, ništica , ništa  a posebno nije faktor jer da jeste nešto bi ovisilo o njemu, množio bi se sa nečim ili dijelio ili oduzimao ili dodavao , kako god da je faktor nešto bi zavisilo od njega. Ne znam ko mu dade ime faktor.
Pozdrav dobri moji
73, Damir

Ovakva razmišljanja bih i mogao prihvatiti u neka doba inkvizicije, ali danas kad je literatura široko dostupna a internet na svakom telefonu ne vidim u čemu je problem pročitati dvije -tri rečenice:

https://www.enciklopedija.hr/clanak/faktor-dobrote

QV

[AD6IW]

 It is defined as the ratio of the initial energy stored in the resonator to the energy lost in one radian of the cycle of oscillation.

Samo jedna recenica

[9a5ay]

. Faktor dobrote u električnom RLC-oscilatoru koji sadrži serijski spojene omski otpornik, električnu zavojnicu i električni kondenzator pri rezonantnoj frekvenciji je:

faktor dobrote 1.jpg,

Pročitao sam tu tvoju enciklopediju i piše da je fenomen(posljedica) titrajnog kruga a ne faktor.
Pozdrav u istru žutu ili crvenu nezam na kojoj si.
73, Damir

[9a6c]

faktor dobrote traži dalje ...
struka(e): Priroda i tehnika
ilustracija
FAKTOR DOBROTE, prigušenje amplitude titranja kada je faktor dobrote 21
faktor dobrote (Q-faktor, dobrota) (znak Q), fizikalna veličina koja opisuje rezonantna svojstva titrajnoga sustava; omjer je energije pohranjene u titrajnome sustavu i energije utrošene u jednom periodu. Vrijednost faktora dobrote može se približno opisati kao broj slobodnih titraja koje izvede oscilator dok sva njegova energija ne prijeđe na okolinu. Niske vrijednosti faktora dobrote imaju oscilatori koji se brzo umire nakon što prestane djelovati pobudna sila, a visoke oni koji titraju još dugo nakon djelovanja pobudne sile. Što je veći faktor dobrote manje je prigušenje. Veća vrijednost faktora dobrote omogućuje uži interval rezonantnih vrijednosti frekvencije i veću amplitudu. Mjerna je jedinica faktora dobrote broj jedan.

Faktor dobrote u električnom RLC-oscilatoru koji sadrži serijski spojene omski otpornik, električnu zavojnicu i električni kondenzator pri rezonantnoj frekvenciji je:

faktor dobrote 1.jpg,

gdje je R omski električni otpor, L induktivnost, C električni kapacitet. Što je veći omski otpor, veće je prigušenje i manji faktor dobrote. U električnom RLC-oscilatoru u kojem su omski otpornik, električna zavojnica i električni kondenzator spojeni paralelno faktor dobrote pri rezonantnoj frekvenciji je:

faktor dobrote 2.jpg.

Što je manji omski otpor, veće je prigušenje i manji faktor dobrote. (→ rezonancija).

Evo sam i ja pročitao i ovdje prepisao i ne vidim to tvoje o fenomenu? Ali vidim na hrvatskom ono što je Goran napisao.

Nitko i nije naveo da je Q faktor fizikalna veličina, ali to ne znači da ne postoji, kao npr i ljudska glupost? Koja je po tvom rezoniranju svakako veći faktor od fenomena Q faktora, jer nedvojbeno o njoj zavisi puno toga čak i kad se matematički vezano za nju ništa ne dodaje ili oduzima.
Ako misliš da o Q faktoru ništa ne zavisi, slobodno reci. Nije vezano samo za antene, recimo ako možeš pojasni kako Q faktor PI filtera u pojačalu snage utječe na rad uređaja, samog filtera i struje koje cirkuliraju tim filterom. Ili pokušaj izračunati taj filter bez uzimanja u obzir fenomena Q faktora pa vidi kako će to raditi u praksi - vjerojatno fenomenalno.
Kad malo bolje razmislim, pitam se kako su i zašto ozbiljni ljudi do sada proračunavali taj nesretni PI filter, a bez da su uzimali fenomen Q faktora?

GG

[9a5ay]

. ako možeš pojasni kako Q faktor PI filtera u pojačalu snage utječe na rad uređaja, samog filtera i struje koje cirkuliraju tim filterom. Ili pokušaj izračunati taj filter bez uzimanja u obzir fenomena Q faktora pa vidi kako će to raditi u praksi - vjerojatno fenomenalno.

Pretpostavljam da se radi o pojačalu na lampe, ako je tako treba redom krenuti,  ne baš redom bilo bi predugo nego recimo od anode. Dakle tu dovodiš istosmjerni napon npr 2000v i 0,5A. Ovdje trebaš izračunati kolika je impedancija na anodi. Ja ću to pojednostavljeno govoriti da me nebi kritizirali ovi copi/paste makeri mada mislim da nemogu jer je starija literatura. Dakle Ohmov zakon u trokutu to znaš U/R*I, kada te vrijednosti staviš u formulu dobiješ da je R=1000ohm, e sada to sve piči preko blok kondenzatora na taj tvoj pi filter. Vjerojatno se pitate kako to doveo si istosmjerni napon na anodi i sada to prolazi preko blok kondenzatora što je nemoguće je ga mora blokirati i zašto je uopće taj blok kondenzator tu, to je druga priča. Kada je to sve prošlo do pi filtera  1000ohm e sada taj pi prilagođava tih 1000 na 50ohm i ide na konektor antene. Evo kada budeš ovo apsolvirao idemo detalje tog tvog fenomena.
Pozdrav dragi moji
73, Damir

[9a6c]

Moram priznati da me malo zbunila tvoja matematika

[9A5INI]

Hi,
Meni se čini kao da sam bio zamrznut 70-ih, pa sam se probudio u dalekoj budućnosti 2023s, u kojoj je moguće antenu dizajnirati i to čak sa besplatnim softverom, onda i provjeriti s jeftinim uređajem koji nacrta dijagram. Sjajno!

Sa DK7ZB i sl. ima i pozitivnih primjera, te antene pobjeđuju u kontestima, koji su uglavnom ljeti, kad je malo kiše.

Ako su problem kapi vode i led, možda to treba drukčije rješavati!
Hoće li se kapljica vode zadržati ako je površina elementa hidrofobna, što ako je aluminij anodiziran, ima li neki premaz ili određena tekstura koja lakše odvodi kapi?
Led se može otopiti, recimo Starlink antena (Elona Muska) ima "Snow Melt Settings" taj koncept ima svoje fanove
73, Bruno

[yu1aw]

Da, to bi se moglo tako rešiti, ali ima jedan malo veći problem. A taj je kako napraviti ostale antene, koaksijalne kablove, stub, noseće strukture, okolne objekte, zemlju, druge stubove i sve ostalo u vidokrugu antene takvima da ne utiču na nju. Za sada ima samo jedan način, a to je nizak Q antene. Ko pronađe neki drugi možda zaradi Nobela!

Pozdrav, Dragan yu1aw

[9A5INI]

Hvala! Još malo razmišljanja ...
Dugačke yagice je teško okretati, nije samo veća težina, već i krak, tj. zakretni moment. Za konteste, koliko vidim, pobjednici koriste fiksne sustave, više grupa vertikalno stakiranih kraćih yagica, strateški usmjerenih. Ako se ne varam, preklopnikom se bira jedan stack, npr od 4*4el.

Zašto se ne bi koristila odjednom DVA stacka koje se usmjeri koristeći BEAMFORMING. To koristi i ona antena s mačkama, kao i nepokretni radari, ili neki radio teleskopi.


Još malo brainstorminga (lupetanja ) - stackirati antene ne uvis, već jednu iza druge. Nema visokih stupova, predugačkih yagica, dovoljno je veliko polje (i dobar koaks).

[9A5INI]

A taj je kako napraviti ostale antene, koaksijalne kablove, stub, noseće strukture, okolne objekte, zemlju, druge stubove i sve ostalo u vidokrugu antene takvima da ne utiču na nju.

Za neke od nabrojanih objekata - Trebalo bi nastojati da čim manje vodljivih površina zasjenjuje tzv. prvu Fresnelovu zonu (elipsoid, mislim da je jedna fokusna točka u centru zračećeg elementa)
Kalkulator https://www.omnicalculator.com/physics/fresnel-zone

[yu1aw]

Beam forming je dobra i dosta korišćena ideja. Međutim, koliko se sećam, elementarne antene u sistemu bi trebale biti relativno malog usmerenja inače pored zakretanja dijagrama dolazi i do cepanja glavnog snopa i velikog broja sporednih snopova. Za  veliko pojačanje koje amaterima treba potrebno je jako puno kratkih antena, što nije nemoguć zahtev ako se ima prostora, ali je potrebna i velika struktura koja će to sve da nosi. Ja sam svojevremno dok sam radio EME razmišljao o sličnom sistemu koji bi ležao na kosini brega u pravcu juga i koji bi na taj način pratio Mesec. Naravno bilo je problema sa blizinom zemlje zbog male visine i šumom zemlje.

Druga ideja je interesantna ali teško ostvariva za velika pojačanja. Razlog je prevashodno slabo definisan fazni centar kod Yagi antena. Osim toga bio bi ozbiljan napor napraviti faziranje takvog sistema da bi se dobile performanse koje su uporedive sa uobičajenim stakingom antena koji koristimo.

U svakom slučaju neke nove kreativne stvari i ideje mogu napraviti iskorak u pravcu poboljšavanja naših antenskih sistema. Ovako kako se krenulo nije dobro, jer ova sadašnja ideja poboljšavanja Yagi antene iscrpljena je još 1980. godine i od tada se nije maklo dalje.


P.S.
Nije dovoljno da objekti nisu  provodni (mada je to teško, jer građevinari koriste armirani beton i druge provodne materijale), potrebno je i da relativna dielektrična konstanta i faktor gubitaka izolacionih ili poluprovodnih mateirjala budu mali zbog difrakcije, refleksije, upijanja i gubitaka u materijalu objekta koji smeta. Osim toga, objekti koji najviše smetaju su uglavnom u blizini antene u reaktivnom i bliskom polju antene, gde zbog specifičnosti konfiguracije elektormagnetnih polja, prva Frenelova zona još nije potpuno formirana.

yu1aw

[9A5INI]

Super informacija, hvala!
Još samo napomena da nisu svi utjecaji nepovoljni. Slučajno mi je nekidan mala HB9CV dotaknula stup s tv antenama i odjednom sam čuo snažan I3 signal

[yu1aw]

Naravno da nisu svi destruktivni, ima i onih koji na konstruktivan način mogu da poboljšaju neke stvari, ali su nažalost vrlo retki... Entropija u stohastičkim pojavama je ipak dominantna...

Pozdrav, yu1aw