Messages

[uz nadoplatu]

Nisam se još natjecao, možda bi ovo bilo OK:

e-diploma + opcija naručivanja fizičke nagrade, uz nadoplatu


Radio klubovi mogu biti motivator i povećati broj učesnika.
U edi file formatu postoji polje:
PClub= - Naziv kluba za koji se natjecatelj natječe

73

Kad potegnem crtu između Siska i moje kao lokacije, čovjek se zapita kojim putem je sve to prošlo, ali je prošlo

Kad se na tu crtu ('path') napravi desni click može se odabrati 'Show elevation profile' (u Google Earth Pro)...

Edit: Većina signala ide prvom Fresnelovom zonom, ali je to blokirano. Tamnoplava je zona za 432MHz, za 144 je nešto šira (r_max = 326m).

R.I.P.
Naišao sam na opis antene na Fb


THis is his 432 MHz EME antenna. 
It is made of 128 11 element yagi beams (all home made, designed by a friend of his).   This  means its a 1408 element antenna.   It offers about 33.7 dB gain over a dipole.  THAT MEANS:  If you feed it with 1000 watts, you get an ERP of 2,370,000 watts.
Impressive, but what you may find even more interesting, is there is no coax in the array.   The entire phasing harness is made of open wire ("ladder") line (which he made himself).  This keeps losses VERY low, as open wire line, properly made, is way less lossy than even the best coax/heliax/hardline.    Also, all driven elements are folded dipoles, so there is no loss in "gamma match" rods like in the average Yagi.  Since the folded dipole is a balanced feed dipole, the open wire line is a good way to feed these yagis.
There is a balun at the bottom where the transformation from open wire line to low loss coax takes place, then low loss coax goes to his shack. 
Click on the image to see more detail.    (The Yagis across the top are on 2 meters, all the rest are the 440 yagis, you can barely see their elements.)
73 and happy Monday,
WR8Y
slike: http://dl7apv.de/Neue%20Antennen/Neue%20Antennen.htm

LOL

Dobro je malo natjecanja. Spomenut je čep od  pive (tu: https://youtu.be/iz08OPZ-PkQ?t=2036), pa sam pogledao da li je i Coca-Cola bila u svemiru. Naravno da je https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-08-09-mn-2333-story.html

Odlično predavanje.

Nije baš prvi satelit, ali je među prvima https://www.istra24.hr/it-tech/istra-ima-svoje-satelite-u-svemiru-albus-i-mirna-izradeni-su-u-vidulinima-pa-poslani-na-medunarodnu-svemirsku-postaju-uz-pomoc-ruskog-svemirskog-broda

Mislim da treba biti optimizaran samo niži band, viši band dobija boom skoro besplatno, i opterećenje od kraćih elemenata je malo.
Mehanički gledano, optimalnije bi bilo stavljati na kraj kraće elemente, to skoro ništa ne košta - boom koji je dovoljno čvrst za niži band se može malo i produljiti.

Kraći 432 elementi utječu vrlo malo na 144 antenu, nije zanemarivo, ali ne dešava se ništa dramatično.

U suprotnom smjeru je situacija drukčija, na višem bandu budu čudni dijagrami, koliko vidim https://www.qsl.net/dk7zb/Duoband/4+5_2m-70cm.htm
Znači djelovanje velikih elemenata je destruktivno.
A da li je moguće da bude konstruktivno... Mislim da je prvi korak u dokazivanju: uzeti dobru antenu za 432, i ubaciti JEDAN približno triput dulji element...

Kad smo kod mehaničkih svojstava i "hrpe Aluminija", naišao sam na ideju za deblje elemente (pvc/fiberglas + aluminijska traka) https://youtu.be/t1Il9tfqzVA?t=1205

Zid je "magnetican" je zbog zeljeza koji se koristi u armaturi.

Hvala, moguće da je tako.

P.S.
Nije dovoljno da objekti nisu  provodni (mada je to teško, jer građevinari koriste armirani beton i druge provodne materijale), potrebno je i da relativna dielektrična konstanta i faktor gubitaka izolacionih ili poluprovodnih mateirjala budu mali zbog difrakcije, refleksije, upijanja i gubitaka u materijalu objekta koji smeta. Osim toga, objekti koji najviše smetaju su uglavnom u blizini antene u reaktivnom i bliskom polju antene, gde zbog specifičnosti konfiguracije elektormagnetnih polja, prva Frenelova zona još nije potpuno formirana.

yu1aw

Kod mene je na tavanu jedan zid magnetičan, otkrio sam nedavno, prvo sam pomislio da sam dobio pokvaren kompas iz Kine Ko zna kako to utječe na radio valove.

Utjecaji iz bliže okoline se (često) mogu izračunati i KOMPENZIRATI. Npr. ako stavimo još jednu istu antenu, porasti će reaktivna komponenta za koji Ohm, promjeniće se rezonantna frekvenija, što može biti kritično za uskopojasnu antenu. Zato neki autori navode drukčije dimenzije za stakiranu verziju (pr. DK7ZB za 2el-12.5 Ohm antenu).


Primjer Magnetic loop antene, govori koliko je uskopojasna i osjetljiva, te o podešavanju, video je dosta dug 28min https://www.youtube.com/watch?v=a_6tUOqWshU&t=629s

Super informacija, hvala!
Još samo napomena da nisu svi utjecaji nepovoljni. Slučajno mi je nekidan mala HB9CV dotaknula stup s tv antenama i odjednom sam čuo snažan I3 signal

A taj je kako napraviti ostale antene, koaksijalne kablove, stub, noseće strukture, okolne objekte, zemlju, druge stubove i sve ostalo u vidokrugu antene takvima da ne utiču na nju.

Za neke od nabrojanih objekata - Trebalo bi nastojati da čim manje vodljivih površina zasjenjuje tzv. prvu Fresnelovu zonu (elipsoid, mislim da je jedna fokusna točka u centru zračećeg elementa)
Kalkulator https://www.omnicalculator.com/physics/fresnel-zone

Hvala! Još malo razmišljanja ...
Dugačke yagice je teško okretati, nije samo veća težina, već i krak, tj. zakretni moment. Za konteste, koliko vidim, pobjednici koriste fiksne sustave, više grupa vertikalno stakiranih kraćih yagica, strateški usmjerenih. Ako se ne varam, preklopnikom se bira jedan stack, npr od 4*4el.

Zašto se ne bi koristila odjednom DVA stacka koje se usmjeri koristeći BEAMFORMING. To koristi i ona antena s mačkama, kao i nepokretni radari, ili neki radio teleskopi.


Još malo brainstorminga (lupetanja ) - stackirati antene ne uvis, već jednu iza druge. Nema visokih stupova, predugačkih yagica, dovoljno je veliko polje (i dobar koaks).

Hi,
Meni se čini kao da sam bio zamrznut 70-ih, pa sam se probudio u dalekoj budućnosti 2023s, u kojoj je moguće antenu dizajnirati i to čak sa besplatnim softverom, onda i provjeriti s jeftinim uređajem koji nacrta dijagram. Sjajno!

Sa DK7ZB i sl. ima i pozitivnih primjera, te antene pobjeđuju u kontestima, koji su uglavnom ljeti, kad je malo kiše.

Ako su problem kapi vode i led, možda to treba drukčije rješavati!
Hoće li se kapljica vode zadržati ako je površina elementa hidrofobna, što ako je aluminij anodiziran, ima li neki premaz ili određena tekstura koja lakše odvodi kapi?
Led se može otopiti, recimo Starlink antena (Elona Muska) ima "Snow Melt Settings" taj koncept ima svoje fanove
73, Bruno

Super, hvala!
73, Bruno

Hi,
Molim pomoć u vezi loga u edi formatu, kako se primjenjuje multiplier (*5) za UHF?
1) Da li se u sekciji [QSORecords;] za svaku vezu stavi broj km, ili km*5?
2) CQSOP (Claimed number of QSO-points), da li je to zbroj gornjih bodova?
3) CToSc (Claimed total score), da li je to isti taj zbroj CQSOP? Header (zaglavlje) "CToSc" u rezultatima https://www.hamradio.hr/vhfrobot/cc_log.php?What=ccc&CID=2024-03-02 sugerira da skoro svi traže triput manje bodova nego što im pripada!?
Hvala

[QSORecords]

Pretvaram ADI u EDI format, no vidim da pri konverziji nije primijenjen multiplier za 432. Što se množi sa 5, jel' ovako:


     

• Ako je veza od 100km, u zadnjoj sekciji "[QSORecords;] ostaje 100
• CQSOP (Claimed number of QSO-points) je zbroj kilometraže
• CToSc (Claimed total score) je zbroj kilometraže pomnožen sa 5

? Hvala!