http://www.pe0sat.vgnet.nl/antenna/power-splitter/
http://www.qsl.net/dk7zb/Stacking/splitter.htm
S kojim idmenzijama i duljinama cijevi ste vi radili?
Koji su bili rezultati?
Kako ste se ih izolirali od vode?
mi smo radili ove
http://www.qsl.net/9a4qv/Power_Divider.htm
nikakvo posebno dihtanje, dapače šuplji dolje da izlazi kondenzat
LP
K
http://srv.org.rs/pages/tehnika/splitter.pdf
73 Voja/YU7C
YT7CO kaze da se za 23cm koristi L/4=57mm, dok DK7ZB i PE0SAT navode 63mm? Zasto je za ovu dvojicu frekvencija niza?
Aj aj aj.... Dipl.Ing. pa napriča svakakvih čuda u tom članku........
Ja sam izračunao da bi dužina četvrtvalne dionice za 1296MHz za zrak kao dielektrik trebala biti 58mm dakle sasvim blizu tih 57mm.
A kako su ovi majstori dobili 63mm, a vjerovatno je jedan za..bao a drugi prepisao od njega. Kao što možeš vidjeti na stranicama od DK7ZB, nitko još nije napravio takav spliter za 23cm, jer ni nema slike, pa nisu ni došli do toga da im taj spliter radi negdje na 1.2GHz umjesto na 1.3GHz.
Svašta... Krajnje neozbiljno.
Evo, ja ga radim, ti napravi mjerenja i napiši tekst, pa da se i ta greška ispravi.
zz
Baš sam pre mjesac radio spliter za 23cm sa dužine 58mm i pokazalo se, da to stiže na 1350 MHz.
Pre 14 dana napravio sam još jednog sa 60mm dužine i ovaj je upao baš na 1296. No, i sa onim dužine 58mm prilagodenje na 1296 bilo je sasvim OK.
Matija/S53MM
Matija, kako si pricvrstio konektore na vanjski profil?
Da li sa vijkom i maticom ili si imao urezani navoj u kvadratnom profilu pa nisi morao koristiti maticu unutar profila, a vijak je bio upravo toliko dug da stegne meso (2mm) i ne ulazi unutar splitera?
QV
Ova druga opcija.
Nijemci imaju izreku
probieren über studieren.
Teško je u račun uzeti sve što može utjecati na rezultat.
Zato treba provjeravati mjerenjem. Danas se ima instrumenata za razliku od nekad....
Ali ne treba ni picajzlirati.
http://www.hrvhf.net/index.php/smfforum/index.php?topic=385.0
Quote from: 9A4CW on 15. September. 2016, 12:24:50
Ova opcija sa plastičnim čepovima na krajevima za mene ne postoji.
To je tako lijepo špricalo da nitko u zgradi nije gledao televizor.
Pravo je pitanje " što je curilo " tj. koja frekvencija ?
Jesi li ikada gledao koliko su jaki harmonici i koliko je čist signal koji ide prema anteni, nekako mi se čini da imaš "parazite" po spektru ?
Jako zanimljivo moram priznati ?
Predpostavljam da je vrsta modulacija bila CW i SSB, jesi li gledao sto se desava na FM-u ?
73..
Tema interesantna.
Do sada sam bio samo korisnik i to uglavnom kupovnih i onih koje je napravio 9A4CW Dejan.
Ali evo neko moje iskustvo i trenutna zanimacija za 2x9el Yagi-Uda za 432MHz uparene:
1. Kablovima za uparivanje koje sam napravio dijelom lemlenjem a dijelom spajanjem na konektore
2. Letva koju je napravio 9A4DF Marjan , upravo prije nekoliko dana i dao mi na korištenje ( nije još ispitana u radu - pravim priključne kablove...
Za sada slike:
Evo letve ( nije stala )
Pokusaj izbjeci da kablovi ovako vise i da se nalaze u bliskom polju dipola, vuci ih uz boom do kraja antene i prilagodi ih uvijetima koje imas na stupu.
Nakon slika koje je objavio QV, malo sam razmišljao dali ovo pisati ili ne , ali jbga , ipak smo u globalu mi radio amateri, pa neka mi radio profesionalci ne zamjere.
1. 9a5td: pokušao sam napraviti što kraće kablove, tako da na taj način smanjim što više gubitke,
Ali i tako je radilo poprilično bolje nego samo jedna Yagica
2.evo i letva je ispobrana ( na prijemu ) i upravo koliko sam dobio sa kablovima u odnosu na jednu jagi , toliko je bolji signal Mađarskog fara na 432.448+- sa letvom u odnosu na kablovski način: oko dvije podijele na instrumentu uređaja.
Sa letvom sam dobio i stabilnost na predaji od 430-434MHz, što odgovara po proračunu za 432MHz.
Autor letve je obećao izvršiti dodatna mjerenja , pa ću potom dati i sve podatke.
Na web stranici yu1aw imate odličan članak na temu utjecaja kabela i bilo čega u bliskom polju yagi antena. Ukratko, obzirom da su tu već nosači antena i vertikalni stup, najbolje ih je vući uz njih da sjena bude što manja i da ne unose nered u dijagram, aka smanje gain.
Jednako tako, nije glupo kvadratnu cijev splittera postaviti vertikalno uz stup da ne kvari veselje.
Danas sam uhvatio malo vremena i navalio na 70cm cefku. Poceli smo sa 2m spliterom, no kako sam krivo otpilio vanjsku cijev (2x rezem i uvijek kratko), prebacio sam se na ove krace valne duljine :)
Sad je malo prekasno za lemljenje i mjerenje, finisiranje ostaje za sutra nakon posla.
U jednom od zadnjih DUBUS-a obrađena je ista tema: l/2 ( l/4) power spliteri.
Osnovna ideja je da bez obzira na najbolju računicu postoje faktori koji razdešuju spliter. Utjecaj konektora, netočnost izrade, nemogućnost nabavke cijevi potrebnih dimenzija. Zbog toga se uvodi podešavanje istog na način da se ugradi šaraf za podešavanje negdje na trećini splitera. Jednostavno navoj u vanjskoj cijevi , kontra matica i vijak. Podešavanjem je od standardnih -30 dB podešen spliter na cca -60 dB prilagođenja.
Drugim riječima dovođenje splitera na potrebnu frekvenciju. Naravno treba paziti na snagu i udaljenost šarafa od vrućeg dijela splitera! Dihtanje bojom ?
Napisat ću kasnije točan broj Dubusa.
Poz. 9A1Z
P.S. Tnx Zvonko , 9A6WW na posudbi literature!
Quote from: 9A1Z on 23. September. 2016, 07:21:18
.... Podešavanjem je od standardnih -30 dB podešen spliter na cca -60 dB prilagođenja.
Moje osobno misljenje je da to NIJE dobro, kade neki filter, ili bilo sto kroz cega ide RF prilagodis toliko OSTRO sam sebi stvoris problem zato jer vec minimalisticke varijacije materijala rezultiraju ogromnim promjenama prilagodjena. Naravno postoje materijali koji to trpe ali to nema vise veze sa amaterizmom, svako prilagodjene koje je od 20-23 dB u radnom podrucju je vise nego dovoljno za nase potrebe.
A svašta....
Izmjeriti prilagođenje od 60dB.
Zamisli koju smjernost i ulazno prilagođenje imora imati direkcioni kupler koji to mjeri?
Quote from: 9a4qv on 23. September. 2016, 10:37:34
A svašta....
Izmjeriti prilagođenje od 60dB.
Zamisli koju smjernost i ulazno prilagođenje imora imati direkcioni kupler koji to mjeri?
Kazu Japanci >42dB, tako da se 60dB uklapa ;D
73 Voja/YU7C
Voja, neće biti....
To ti je kao da bi sa brzinomjerom koji mjeri do 42km/h mjerio brzinu od 60km/h.
Da bi mogao izmjeriti prilagođenje od 60dB, direkcioni kupler mora imati ulazno prilagođenje i smjernost (directivity) od barem 60dB. U praksi bi to trebalo biti 10-20dB bolje od onoga što želiš mjeriti kako bi rezultati mjerenja bili točniji. To bi značilo direkcioni kupler koji ima directivity od 70 ili 80dB.
Quote from: 9a4qv on 23. September. 2016, 12:47:21
Voja, neće biti....
To ti je kao da bi sa brzinomjerom koji mjeri do 42km/h mjerio brzinu od 60km/h.
Da bi mogao izmjeriti prilagođenje od 60dB, direkcioni kupler mora imati ulazno prilagođenje i smjernost (directivity) od barem 60dB. U praksi bi to trebalo biti 10-20dB bolje od onoga što želiš mjeriti kako bi rezultati mjerenja bili točniji. To bi značilo direkcioni kupler koji ima directivity od 70 ili 80dB.
Naravno Adame.
Uostalom i autor clanka u DUBUS-u se ogradio od rezultata boljih od 40dB.
73 Voja/YU7C
RL je samo jedna komponenta koja karakterise power splitter-e. Za amaterske
potrebe gdje je snaga relativno mala RL od -30dB je vise nego dovoljno. Kod izlazne snage od 1.5kW reflektira se 1.5W.
Vaznije performance splittera su phase and amplitude
balance, I Insertion loss, koji uzgred niko ne spominje ? "Dobri" pimjeri su sa feromagneticnim
(pocincanim) poklopcima sa strane splittera, kao I sa dodatnim sarafima za podesavanje RL ??? Oba slucaja ce imati nezeljen utjecaj na insertion loss i phase and amplitude balance splittera
Quote from: AD6IW on 23. September. 2016, 17:59:30
...
"Dobri" pimjeri su sa feromagneticnim
(pocincanim) poklopcima sa strane splittera, kao I sa dodatnim sarafima za podesavanje RL ??? Oba slucaja ce imati nezeljen utjecaj na insertion loss i phase and amplitude balance splittera
ovome treba dodati i naoko nebitan detalj
Slažem se dečki...zabrijali su sa onim brojkama...no ideja o podešavanju možda nije tako loša pogotovo ako se ne radi serija splitera.
Dubus 2/2016
1z
Možda samo da se posebno naglasi što je Goran rekao: osim prilagođenja tj . točnosti po frekvenciji bitna je i faza pa bi i podešavanje trebalo biti simetrično ako se radi o l/2 splitteru.
Ne samo mjesto podešavanja već i rezultat.
Isto tako ova diskusija je pokazala kako treba članke čitati kritički. ;)
Quote from: 9A1Z on 23. September. 2016, 07:21:18
Napisat ću kasnije točan broj Dubusa.
dg7ybn (http://dg7ybn.de/Publications.htm)
Quote from: 9A1Z on 24. September. 2016, 07:37:06
Slažem se dečki...zabrijali su sa onim brojkama...no ideja o podešavanju možda nije tako loša pogotovo ako se ne radi serija splitera.
Dubus 2/2016
1z
Možda samo da se posebno naglasi što je Goran rekao: osim prilagođenja tj . točnosti po frekvenciji bitna je i faza pa bi i podešavanje trebalo biti simetrično ako se radi o l/2 splitteru.
Ne samo mjesto podešavanja već i rezultat.
Isto tako ova diskusija je pokazala kako treba članke čitati kritički. ;)
Luci, ne treba kritički već treba realno sagledati neke članke. Greške se mogu svakome desiti, ništa čudno. Sa iskustvom ćeš već steći rutinu selektiranja članaka koji nemaju baš previše veze sa realnošću i istinom. Ja kad vidim da netko napiše (kao npr. dg7ybn na svojm stranicama o tom spliteru
The result is a 70 cm splitter with an unseen before fabulous input reflection of well beyond) onda znam da je lik full of ....
Ako pogledaš, najprije return loss izražava negativnim vrijednostima, da bi kasnije pročitao i prepisao sa tog čudnog Anritsu da je RL pozitivan jer Anritsu to pravilno prikazuje, pa onda opet dalje pili sa negativnim RL. Dakle, nepoznavanje osnova...
Onda spominje neki Anritsu VNA koji ne postoji. Pa kasnije prikazuje mjerenja RL sa Mini VNA i extenderom gdje taj Mini VNA mjeri RL od 59.36dB a taj instrument (indikator) ima dinamiku od 50dB za RL mjerenja.
Zanimljivo je i vidjeti fazu (ono što je Goran ukazao), oni je vide ali ih ne zanima jer vjerovatno ne razumiju u čemu je problem. itd....
Ali ima dosta grešaka i u onom pdf članku YT7CO koji je Voja zakačio, malo previše za jednog dipl ing.
Po meni, ako se već mora koristiti taj spliter, onda napraviti što bliže proračunu i ne dirati ništa. Ako nemaš potrebne instrumente, nemaš što čačkati.
Zato ja preferiram L/4 spliter nad L/2 splitera jer mogućnost greške manja. Dužina dionice je ista za sve izlaze, dok kod L/2 splitera može doći do greške.
To možda neće imati značajan utjecaj na 2m ali na 23cm bi moglo zadavati probleme.
Uostalom, uparivati yagice na 23cm je jako kritično i ne baš obećavajuće riješenje. Jedna mrežnata parabola od 1.8m uvelike nadmašuje 4x yagi u svakom pogledu.
Ali dobro, na greškama se uči....
Quoteuparivati yagice na 23cm je jako kritično
Za dva metra "dugi talasi :)" stakiranje nije kriticno ali kako Adam navodi sve je daleko kriticnije na visim frekvencijama. Koaksialni teflonski kablovi koji se koriste za faziranje su temperaturno ovisni. Imaju vrlo nepozeljan knee effect, ili jaku promjenu dialektricke konstante na 25 stepeni C. Pozeljni su kablovi sa visim faktorom skracenja (VF).Kriticna je i geometrija
kablova, bends, twist etc. Kada se upare kablovi za faziranje, (na antenskom sistemu) temperaturne promjene imaju manji efekt jer svi kablovi imaju istu promjenu, dakle fazna razlika izmedju kablova (antenna) je minimalna. Kablovi za faziranje odrezani iz istog bunta, kada se upare mogu imati znatno razlicitu duzinu, ovisno o totalnoj elektricnoj duzini dionice, zbog tolerancije proivodjaca, skladistenja itd. Pod skladistenjem
se podrazumjeva da je koax namotan na rolu i postavljen u vertikalnom polozaju tako
da zbog tezine kabl nije deformisan. Ukratko, perfektne antene, perfektan VSWR, slab phasing, krajnji rezultat diagram zracenja sistema je "frljav"
Quote from: 9a4qv on 24. September. 2016, 15:50:17
Jedna mrežnata parabola od 1.8m uvelike nadmašuje 4x yagi u svakom pogledu.
Ali dobro, na greškama se uči....
Ako se ima prostora - OK. Ako ne - Yagi.
Kratko za sada samo konačne dimenzije letve za 70cm:
Kvadratni profil 25mm ( važan za proračun je unutrašnji , koji je 21,00mm )
Cijev je tokarena na što približniju izračunatu dimenziju ( vanjski promjer cijevi = 13,714mm )
Za letvu lambda/4 duljine ovisno o radnoj frekveciji, po prvim mjerenjima pokriva oko 4MHz.
Moja zamjerka autoru je što je uzeta 432.000 a moglo se pomaknuti malo prema višoj frekvenciji da se moglo pokriti i 435MHz , gdije rade ulazi u satelite ( Up Link večine satelita je od 435,140MHz npr za AO-73 sat do 435,340MHz za kineski CAS2F satelit)
Ali moguće da se sa drugim duljinama kablova dobiju i bolji rezultati i na višim frekvencijama?
Quote from: AD6IW on 24. September. 2016, 20:06:49
"frljav"
Moram priznati da si me nasmijao sa ovim izrazom :-)
Nego da te priupitam, ako ti ne znas ne zna nitko ...suska se nesto da su oni tvoji u laboratorijima prof.Baltazara preko bare napravili neke lude prototipove tranzistora sa " Grafenom" koji uredno rade na TERA-hertzima. Daj nas malo prosvjetli ako imas koji info ???