Pozdrav contestasima!
Interesuju me utisci u radu sa oblonzima, o rezultatima u drugoj temi.
Pre svega cujnost antena, a i ostali komentari. Bilo pozitivni, ili negativni. U nasem je interesu, poradicemo na boljitku.
Evo ovaj oblong od 8 el radi vec 8 mjeseci na ovoj lokaciji jn95im i pokazao se dosta dobro.
73 9a4wt
Bio sam na jednoj lokaciji i "slučajno" opalio nekakve oblonge... ::)
Nisu moji, znam čiji su pa pogađajte....a možda se i vlasnik javi... :D
Kad buju moji skroz na stupu, bit će slika... 8)
Andro,
imam blagi osjećaj de se ovaj topic ignorira... ???
9A4WT ovde razgrnuo paucinu posle 6 meseci. Imam toga Tom prilicno u private, pogotovu iz 9A. Evo jednog interesantnog oblonga.
Pozdrav svima!
Neman prakse sa oblonzima,ali zato oni quad od 10 el.za 2m radi ka top...Andra svaka čast!!!
Još da uštelin onoga za 6m i eto...
Buden vrlo brzo prova i Oblong.
73 de 9A5ST
Zeky
P.S. sprječila me bura,pa crka rotor,HI!
(//)
Nisam ja nista razgrtao vec sezona krece pa se pojedinci spremaju. Oblong kao antena nije losa cak sta vise dobra antena ko ima fiksnu lokaciju ali za transport nije bas pogodna i ako je ovaj oblong napravit da se moze transportovati posto su elementi klizni na bumu tako da se moze rastaviti to je 9a5sg sve odradio da bi se moglo i malo eksperimentirati.
73 Marko
(//) oblong na lokaciji jn94pi 940 asl op yt1dw Zoran sa istom antenom je radio sa te lokacije yt1wv Nebojsa
Pozdrav,
Da li ima nekog ko bi mi/nam mogao na osnovu objektivnih činjenica, validnih merenja ili validne simulacije pokazati kakve i kolike prednosti ima oblong antena u odnosu na yagi antenu?
Postavljam ovo pitanje iz dva razloga.
Prvi je taj što, koliko ja znam, kod dovoljno dugačkih antena, teorija ne predvidja nikakave prednosti uz nepromenjene sve ostale uslove i drugi što su sve moje dosadašnje simulacije oblong antena potvrdile teoriju.
Pozdrav
Dragan, YU1AW
Ja se nisam javljao na ovu temu jer sam davno naucio o nepotrebnim komplikacijama sa 3D konstrukcijama na YU7BCD 40m 2L QQ. Amateri to vole jer valjda misle da niske petlje zrace neke drugacije radiotalase - copyright YT1NT.
Iz postovanja do Andre prilazem link do zanimljive izvedbe 2L50 Moxona: http://www.parelectronics.com/pdf/SM-50.pdf
Interesantno resena mehanika, kad je tako mali. Kad smo vec off topic, pre 15 dana podigosmo mu velikog brata kod Koje.
4x 6el oblonzi, varijanta prva, još nisu u radnom položaju zbog montaže drugih antena...ali evo mjeranja na 4 antene preko MOG splittera u hard varijanti:
Andro, za koji band je taj monstrum kod Kojica? Napravljen je po svim pravilima lepog ponasanja. Da li je opustena zica izmedju elemenata dovoljno dugacka za sve kombinacije vibriracija istih? Moxon mu dodje kao polozeni Oblong za klupsko clanstvo :-)
Kod Koje je 2el/40m,15.2x5.9m. Trebalo bi da je staticki dovoljno , izgleda solidno, a i sredine su Al step rad. od 30>12mm, uzete od 6el Yagi 15m. Bum je Al 60x3mm. Utegnuto 6mm kanapima, gornji je 10mm, pa...?
Marijane, da "bezimo" odavde na HRS, pod novi topic?
Pozdrav svima.
Citam postove pa sam se odlucio javiti nedavno sam sa 9a4fw napravio 4kom 6el. oblonga, medjutim posto su na pomocnom stupu koji je udaljen od uredjaja nekih 20m nismo ih jos isprobali u kontestu jer zelimo postaviti 7/8 kabl koji uskoro stize.Nadam se do slijedecega kontesta.
Upravo krecem veceras savijati sebi kuci 2kom 6el. pa posaljem kasnije par slicica.
Usput pitanje,kako kvalitetnije rijesiti spoj napojnoga voda s elementom -ima li kakvih ideja ako ima molim slicicu.
73 de 9a4tm.
Saljem par slicica i filmova .Obzirom da imam 5mm dural elemente kada ih na hladno savijas obicno luk bude velik i nepravilan ili pukne pa sam poceo koristiti grijanje (vidi movie).Lupanje cekicem kako se vidi iz slike i filma ne ostecuje bas previse element.U nastavku ima par slika primjera nosaca elementa od sipasa i to je dosta mehanicki cvrsto sto je naravno isprobano i u praksi (koristim ih niz godina na yagi ant. i sl.)
Poslacu kasnije primjer lemljenja krajeva elementa.
73 de 9a4tm.
jos slicica filmovi stizu
Precizno, nema sta! Ja to jednostavnije, rucno oko eksera, pa u luster-kleme. Ovo su slike kad pravih Momin obl 13el.
Evo filmova
Mozda nekom pomogne?
Moze samo pitanje koja je razlika izmedju oblonga na najduzem boomu koji je napravljen i yagi iste duzine? Osim mehanicke komplikacije oko elemenata, mislim da nema drugih prednosti? Kakav je G/T??
73 Davor 9A1UN
Andro, nedavno sam kupio odlicne keramicke luster kleme i mislio na tebe i toplu plastiku :-)
Dado, iako ne citas BDX ipak pogledaj www.yu1aw.ba-karlsruhe.de/vhfnoisetemp.pdf za G**2/T.
Pratim odnosno dobivam bdx na mail, ali uglavnom ne pisem nista... Cisto informativno pitam za G/T jer me zanima
koliki je omjer postignut iako mi to ne znaci nista u real world.
Mislim da se jednim od onih velikih oblonga sta sam vidio nema nikakve prednosti u odnosu na yagi iste duzine. Normalno da svako voli eksperimentirati i nova antena uvijek radi bolje, ali mislim da se ne isplati ici na 3d elemente
pogotovo ovdje gdje puno puse i nepotrebno se povecava sq m na vjetru.
73 Davor 9A1UN
Quote from: 9a1un on 03. April. 2008, 09:12:18
Moze samo pitanje koja je razlika izmedju oblonga na najduzem boomu koji je napravljen i yagi iste duzine? Osim mehanicke komplikacije oko elemenata, mislim da nema drugih prednosti? Kakav je G/T??
73 Davor 9A1UN
Davore, po mojim analizama, nema razlike, na istoj dužini buma imaju isto pojačanje. To uostalom i teorija predvidja.
Medjutim, ono o čemu niko ne vodi računa je činjenica da Oblong antene kao zatvorene petlje vrše transformaciju impedanse u odnosu približnom kao kod zatvorenog dipola. U tačkama napajanja oblonga impedansa je 50 oma. Uz transformaciju impedanse od oko 1:3, i ako zanemarimo gubitke, ispada da je otpornost zračenja oblong antene svega oko 16 oma! Tri puta manje nego kod yagi antene koja ima 50 oma na otvorenom dipolu. Da bi Oblong bio jednak Yagi anteni u pogledu otpornosti zračenja trebao bi da ima ulaznu impedansu oko 150 oma.
Posledica toga je viši Q faktor antene, dakle veća osetljivost na okolinu, uži radni opseg i niža termodinamička efikasnost, jer je efikasnost Eff=Rz/(Rz+Rg) gde je Rz otpornost zračenja a Rg otpotnost gubitaka.
Oblong ima i približno veću vrednost otpornosti Rg jer je napravljen od približno duplo veće dužine žice.
Srećom kod VHF/UHF antena vrednost Rg je relativno mala pa tu nije neka velika razlika, jer skoro sve yagi i slične antene, pa i oblong, imaju visoku termodinamičku efikasnost.
Niska vrednost otpornosti zračenja podrazumeva i nižu elektrodinamičku efikasnost antene kao radijatora EM zračenja, jer je Rz mera odnosa izračene energije prema oscilujućoj energiji antene.
Zato Rz treba da bude što veće kod antena. Važnost visokog RZ antene je možda bolje uočljiva na nižim HF bandovima. Vrednost Rz je glavni razlog zašto niko do sada nije, i verovatno nikada neće, napraviti efikasnu antenu za 160m a da može da stane u džep! :)
Marijan ti je dao link na članak u kome je objašnjeno da vrednost G/T na VHF ne znači praktično ništa, čak ni na 2m EME zbog toga što je VHF prijemni sistem limitiran visokom temperaturom šuma neba i okoline u kojoj se antena nalazi.
Ono što na VHF diktira odnos S/N je pojačanje antene. Na UHF/SHF i u space komunikacijama iz ruralnih lokacija G/T ima smisla ali samo kao mera performansi antene na prijemu. Na 23cm EME je šumna temperatura antene podjednako važna kao i pojačanje antene.
Pozdrav
Dragan ,YU1AW
Pozdrav Dragane,
hvala na strucnom objasnjenju, uglavnom poanta je da bi taj oblong mogao imati slicne bolesti kao 12omske dk7zb yagice ako sam dobro razumio. Znaci u biti niska otoprnost koja implicira vecu osjetljivost na okolinu i okolne antene te qrn?
Zakljucak u svakom slucaju je da bi trebala bolje raditi 50omska yagi koja je ujedno ima i puno bolje mehanicke karakteristike.
73 Davor 9A1UN
Ja gledam malo drugacije na antene - KISS! Polutalasni dipol u praznom prostoru (UKV) ima impedansu 73 Oma, zatvoreni dipol 4 puta toliko. Talasna petlja kvadaratnog oblika 124 Oma, oblong malo vise sve do 290 Oma splostenog zatvorenog dipola. Ukoliko zanemarimo gubitke u izolatorima, petlje ce imati dva puta vecu otpornost Omskih gubitaka koji se pretvaraju u toplotu. Petlja sa impedansom vecom od 2x73=146 Oma je stoga efikasnija od dipola pa jos ima i malo vece pojacanje!
Celu pricu ne treba komplikovati sa standardnih 50 Oma do kojih dolazimo na razlicite nacine: promenom visine dipola, priblizavanjem prvog direktora ili jednostavnim prilagodjenjem impedanse. YU1AW predlog novog M parametra sa arbitrarnim SWR granicama mi se ne cini fizikalno smislenim. Kvadratni znacaj pojacanja da.
Dado, kada tri elementa od 73 Oma pasivno sprezes onda DK7ZB rezultat od 73/3=24 Oma ima smisla pri zazeljenoj jednakomernoj raspodeli struja! Tako optimiziranoj 3L Yagi se dodaje bliski direktor samo za 50 Omsko prilagodjenje mada se to moze jednostavnije uraditi!
Ako sam dobro shvatio po tebi zatvoreni dipol, pošto ima veću impedansu od 146 oma, ima veću efikasnost i veće pojačanje od otvorenog?
Dipol u rezonasi ima manje od 73 oma, ako se dobro sećam oko 65 oma...
DK7ZB je izmislio priču o nekoj "prirodnoj" optimalnoj impedansi antena da bi opravdao svoje niskoimpedantne antene.
Ko god je probao da optimizira antene na bilo kom programu zna da ukoliko zada pojačanje kao najveći težinski faktor pri optimizaciji uvek na kraju dobije antenu sa vrlo niskom impedansom...
Prema DK7ZB antena od 20 elemenata, svaki po 73 oma, treba da ima 73/20=3.65 oma?!
"Stvari treba posmatrati jednostavno, ali ne previše"
Albert Ajnštajn
Pozdrav
Dragan, YU1AW
Zatvoreni dipol je granicni slucaj petlji u kojem prestaje jednakomerno zracenje svih stranica zbog bliskosti dva provodnika. S53WW tvrdi, da je to mehanicki najbolji UKV radijator te zbog DC kratkog spoja protiv statiki.
UKV-jasi se bakcete sa dugackim Yagi sa tucetom elemenata pa ste zaboravili osnove sa 2 ili 3 elementa na 0,1-0,2L.
Upravo te velike varijacije impedansi kod antena sa vise elemenata cine besmislenim Q-faktor bas kao i u analogiji sa velikim brojem spregnutih oscilatornih kola. Zato je i dramatican uticaj prvog direktora odmah iz napajanja, a ostalih puno manje.
73 & 73 de Mario, S56A, N1YU
Marijane,
Budi ljubazan pa nam pokaži kako si to izračunao da zatvoreni dipol ima veću efikasnost od otvorenog.
Po tebi Q faktor antene i SWR nisu ni u kakvoj fizičkoj korelaciji?
Po tebi vrednost otpornosti zračenja antene nema značaja?
Upravo sam zavrsio kratku MMANA analizu kvadratne petlje, oblonga i zatvorenog dipola i dobio ocekivanih 1,14 dBd dobiti petlje, samo 0,5 dBd kod oblonga i naravno 0 dBd kod zatvorenog dipola.
Sada sam uradio 20 m dipol antenu od 0.8 mm Fe zice koja ima skoro 60 Oma Omskog otpora. Dobit je samo -0,42 dBi. Zatvoreni dipol pa 0,8 dBi. Moguce su greske MMANA! Andro, proveri u EZNEC.
Teorija antena je gomila 3D integrala efektivne povrsine pa mi se cini Q-faktor over-simplifikacija jer znamo da treba praviti "debele" antene.
Marijane,
Sve to nije bilo sporno.
Na ono što je sporno nisi odgovorio.
Molim te pokaži nam kako si izračunao da zatvoreni dipol ima veću efikasnost od otvorenog?
Nisi odgvorio ni za otpornost zračenja antene?
Dragane, za mene je antena monopol sa R+jX koji treba prilagoditi na 50 Oma koaksijalni vod! Zanima me jos jedino pojacanje i ugao maksimalnog zracenja na datoj visini. Sve to izracunam sa besplatnim MMANA u pet minuta.
Na zelju autora casopisa "Svet Elektronike" sam napisao clanak o radioamaterskim antenama sa nekoliko primera. Simulacija se pokazala tacnom proverom SWR za 1,8 MHz trap dipol i 3L50 prepravljenu TV Yagi sa zatvorenim dipolom.
Za sve ostalo mi je na raspolaganju Google sa stotinama clanaka W4RNL, YU7EF i ostalih Vojvoda. U tezim situacijama potegnem Branka Popovica ili pitam YT1NT, S53MV i slicne.
http://www.w8ji.com/radiation_resistance.htm
Ovo sam davno citao pa mi trebalo vremena da nadjem, a nije bas ni moj omiljeni autor!
Najbolja ilustracija otpornosti zracenja je L/4 vertikalka od 36 Oma sa gubitcima uzemljenja od 14 Oma sa perfektnim SWR 1:1 ali samo 72% efikasnoscu!
I šta smo zaključili?
Ima li zatvoreni dipol veću efikasnost od otvorenog, kako ti tvrdiš, ili nema?
I šta je zaključak u vezi sa otpornošću zračenja?
Ukoliko neko ne zna engleski i ne razume W8JI pricu o zatvorenom dipolu, moze dodatno pogledati stranu 60 ove knjige: http://www.dipol.co.yu/tvrx1.zip Amateri mogu jeftino izmeriti R+jX antene, a to je skoro jednako Rz kod pristojnih antena. O efikasnosti se moze razmisljati kod skrivenih antena mobilnih telefona.
Onda možemo da zaključimo da zatvoreni dipol, kvad, krug i oblong bilo kog odnosa stranica imaju ISTU efikasnost ako su napravljeni od istog materijala i iste dužine provodnika= 1 Lambda.
Otvoreni dipol zbog duplo kraćeg provodnika ima nešto malo veću efikasnost.
Ono što nemaju isto je impedansa koja je kod svakog od njih drugačija zbog različitog odnosa transformacije koja je uslovljena specifičnom geometrijom.
Takodje možemo da zaključimo da antene treba da imaju što veću otpornost zračenja iz više razloga, medju kojima su termodinamička i elektrodinamička efikasnost, širina radnog opsega, osetljivost na okolinu i druge antene u staku, reproducibilnost performansi, manja osetljivost na kišu, led i druge uticaje.
Dragane, jos nesto da mi razjasnis,
po svemu do sada navedeno, zakljucujem (pogresno ili ne :o ) da otvoreni dipol ima veću otpornost zračenja od zatvorenoga pa je time i bolji. Dakle, zatvoreni dipol ima otpornost od 50 oma ali impedanciju od 200 oma? Otpornost otvorenog dipola je veća od 50 oma pa je sam time i efikasnost otvorenog dipola veća, jesam li dobro shvatio?
Otpornost je dakle prirodna, ona koja postoji, a impedanciju možemo mijenjati - transformirati bez obzira na otpornost.
To mi ja malo crna rupa u teoriji, daj malo podebljaj ;D
hvala,
Adam
YU1AW: Otvoreni dipol zbog duplo kraćeg provodnika ima nešto malo veću efikasnost.
Posto ti volis da cepas dlaku onda sledi mali popravak - upola kraci (ili duplo duzi, gnjavila me uciteljica u osnovnoj skoli :-). Osecao sam ja intuitivno da kraci dipol mora imati malo manje gubitaka od duplo duzeg zatvorenog ali sam startao sa pogresnom logikom veceg pojacanja i impedanse petlji. Rezultati MMANA simulacije verovatno imaju cestu gresku usled malog rastojanja provodnika kod zatvorenog dipola.
Juce mi napisao 4O3A da sam perspektivan pa jos ucim sa 64! Malopre zavrsio 3 kV PSU sa remote soft start. Slike slede da Goran ne brine za safety i moje zdravlje.
Ipak je imalo smisla da te prozivam, ;)
Cekamo slike sa nestrpljenjem
Marijane u pravu si pravilno je reći upola kraći! Da me čuje moj sin filolog zacrveneo bi se od stida šta mu otac priča... :)
Adame, čini mi se da si pogrešno razumeo.
Stvari stoje dosta jendostavno. Antena ima samo dve aktivne otpornosti, otpornost zračenja Rz koja je ekvivalentna otpornost koja troši energiju tako što je zrači i otpornost gubitaka Rg koja predstavlja ekvivalentnu otpornost na kojoj se troši energija na toplotu. Kada je antena u rezonansi reaktivne otpornosti se potiru i ostaju samo te dve aktivne otpornosti. One predstavljaju impedansu dipola u rezonansi i možemo napisati Z=(Rz+Rg) + j0 oma
Uzmimo primer usamljenog otvorenog polutalasnog dipola čija je debljina provodnika vrlo mala u odnosu na talasnu dužinu.
Njegova impedansa je oko 73+j40 oma. Da bi ga doveli u rezonansu mora malo da se skrati i/ili da se napravi od debljeg materijala. U rezonansi mu je impedansa oko Z=68+j0 oma. U tih 68 oma sadržana je otpornost zračenja Rz i otpornost gubitaka Rg, obe preračunate (normalizovane) na istu ravan, tj. na priključke u sredini dipola.
To je vrednost impedanse koju ima dipol sam. Prilikom dodavanja elemenata ili bilo kakvog drugog uticaja, dipol menja otpornost zračenja i otpornost gubitaka zavisno od toga kakav uticaj na njega vrše okolni objekti.
Zato kod antena sa više elemenata imamo drugačije vrendnosti realnog dela impedanse kao i drugačiji medjusobni odnos Rz i Rg u njemu.
Uzmimo da taj usamljeni polutalasni dipol ima Rg=1 om i da je Rz=67 oma. Efikasnost mu je Eff=(Rz/(Rz+Rg)=(67)/(67+1)=0.985 ili 98.5%.
Uzmimo sada zatvoreni dipol. Njegova otpronost Rg je recimo 2 oma, impedansa u rezonansi je 4*(67+2)=276 oma. U tih 276 oma sadržane su učetvorstručene otpornosti zračenja i otpornosti gubitaka zbog transformacije impedanse koju vrši zatvoreni dipol. Dakle obe vrednosti su normalizovane na novu ravan posmatranja, a to su priključci zatvorenog dipola.
Efikasnost zatvorenog dipola je Eff=268/276=0.97 ili 97%, nešto malo manja samo zbog udvostručene Rg.
E sad, ako imamo antenu sa otvorenim dipolom i impedansom na njemu od 50 oma koja u sebi sadrži Rz+Rg antene, onda ako umesto otovrenog dipola stavimo zatvoreni, dobićemo impedansu od 200 oma.
Da li je to druga antena sa drugačijim Rz? Pa naravno da nije!
Samo je promenjena ravan posmatranja i ništa drugo. Antena ima poptuno istu efikasnost i dijagram kao i sa otovrenim dipolom, ako se izuzme zanemarljivo veća otpornost zatvorenog dipola i eventualno neki parazitni efekti koji su malo drugaćiji zbog promenjene geometrije dipola.
Vratimo se oblongu. On ima zatvorenu petlju, malo širu od zatvorenog dipola sa transformacijom 1:4 i malo užu od kvada koji ima transformaciju oko 1.8. Analize su pokazale da je transformacija impedanse kod oblong petlje 1:3.
Dakle ako se uzme da cela oblong antena ima ekvivalentnu vrednost otpornosti gubitaka Rg=2 oma onda je njena transformisana vrednost tri puta veća tj. 6 oma. Dakle oblong ima transformisanu vrednost Rz= 44 oma i transformisanu vrednost Rg =6 oma
Efikasnost oblong antene je Eff=44/50==.88 ili 88%.
Za jagi antenu sa otvorenim dipolom i ekvivalentnom Rg=1 om (jer je napravljena od upola manje dužine provodnika) transformisane (normalizovane) vrednosti će biti Rg=1 oma i Rz=49 oma. A sa zatvorenim dipolom (koji je zanemarljivo veće otpornosti Rg) biće Z=200 oma, Rz=196 oma i Rg=4 oma.
Efikasnost yagi antene je Eff=196/200=.98 ili 98%, ili Eff=49/50=0.98. Dakle oko 10 % bolje od oblonga.
Medjutim, mislim da je to mnogo manji problem jer i 88% je još uvek relativno visoka efikasnost.
Veći problem je prava netransformisana vrednost otpronosti zračenja oblong antene koja je Rz=48/3=16 oma!
Dakle to je antena sa relativno niskom otpornošću zračenja i svim onim manama koje ovakva vrednost Rz donosi.
Za konkeretnu antenu se može uzeti da je Rz faktor koji odredjuje bitne osobine antene jer svaka konkretna antena koja se sastoji iz odredjene dužine provodnika odredjenog preseka ima uvek isti Rg.
Ali se od tog materijala može napraviti bezbroj antena sa razlicitim Rz!
Dakle u tom slucaju, a o tome je bilo reci u poredjenju Oblonga i recimo DL6WU yagi antene,
može se reci da je efikasnost svih tako napravljenih antena u najvecojj meri
zavisna od otporbnosti zracenja Rz jer sve one imaju isti Rg.
Rz je važan i zbog postizanja niskog Q faktora antene koji je dat kao Q=X/(Rz+Rg), odnosno ponašanja antene
u realnom okruženju.
Nije svejedno da li je taj nizak Q faktor postignut povecanjem Rz ili Rg.
Dve antene sa istom termodinamickom efikasnošcu mogu se potpuno razlicito
ponašati zbog razlicitog Q faktora.
Recimo antena sa Rz=4 oma i Rg=2 oma ima Eff=Rz/(Rz+Rg)=4/6=66.7%
Druga antena ima Rz=40 i Rg=20 oma i Eff=40/60=66.7%
Medjutim prva antena ima Q1=X/(Rz+Rg)=X/6 a druga Q2=X/60, razlika je 10 puta pri približno istom X!
Druga antena, zahvaljujuci svom visokim Rz, može sebi da dopusti i 10 puta vece
gubitke usled raznih konstruktivnih razloga i negativnih uticaja sredine, a da
još uvek bude bolja od prve! A da i ne govorimo o ponašanju jedne i druge u realnom okruženju!
Dakle, reproducibilnost antene i postizanje projektovanih performansi u realnom
okruženju zavisi od Rz, tj. Q faktora antene.
Cela stvar može da se posmatra i na drugaciji nacin i da se pokaže kakav je
uticaj Rg i Rz na performanse antene.
Q faktor atene u rezonansi, tj. pri Fo, je Q=X/Ru ,gde je Ru=(Rz+Rg).
Širna radnog opsega za -3dB je data kao B=Fo/Q odakle se vidi da je relativna
širina radnog opsega odredjena odnosom Ru/X odnosnio sa 1/Q .
Dakle, za što vecu relativnu širina radnog opsega antene treba imati što manje X
i što vece Ru, odnosno što manji Q faktor antene.
Niža reaktansa X daje vecu širinu opsega. Zbog toga recimo vertikalke opterecene
sa kapacitivnim šeširom imaju vecu širinu radnog opsega od neopterecenih.
Za dobijanje što vece širine opsega Rg ima "pozitivan" efekat jer njegovo
povecanje snižava Q i povecava B.
Medjutim, da bi videli da li je to baš tako moramo pogledati kako stoji stvar sa
efikasnošcu.
Efikasnost je data, kao što smo vec rekli, Eff=Rz/Ru i sada se može pokazati da je
proizvod efikasnosti i širine opsega Eff*B=Rz/Ru*Fo*Ru/X što pokazuje da je
efficiency-bandwidth nezavisan od ukupne otpornosti antene jer posle skracivanja
dobijemo izraz Eff*B=F0*Rz/X.
Ovo nedvosmisleno pokazuje da se pri povecavanju Rg ustvari efikasnost
proprcionalno zamenjuje za širinu radnog opsega.
Ova fizicka cinjenica se veoma mnogo koristi kod profesionalnih HF antena koje
moraju da pokriju velike frekvencijske širine opsega. Cak i kod amatera se mogu
ponekad sresti, recimo onaj folded dipol sa otpornikom u sredini, T2FD.
Dakle, gornja jednacina za proizvod efikasnosti i širine radnog opsega, ciju
maksimalnu vrednost mi u svakom slucaju želimo kada su antene u pitanju, je u
krajnjoj liniji i mera kvaliteta antene. Naravno ne i jedina, jer svaka antena
ima neku svoju specificnu namenu.
Ako malo pobliže pogledamo gornju jednacinu možemo da izvucemo neke korisne
zakljucke za procenu yagi i slicnih antena o kojima je ovde sve vreme rec.
Pre svega, jasno je da je otpornost zracenja antene Rz na odredjenoj Fo jedan od
glavnih faktora koji utice na ovaj Eff*B proizvod. Drugi faktor je X koji treba da
bude što manji.
Ocigledno je da sa istom kolicinom metalnih šipki mogu da se naprave razlicite
antene sa razlicitim X. Pošto u Q faktoru antene Q=X/(Rz+Rg) ucestvuju i X i Rz
može se videti da ce one antene koje imaju male gubitke (a sve yagi antene
napravljene od aluminijuma i sa dovoljno debelim šipkama ispunjavaju taj uslov) i
koje imaju najniži Q faktor, tj. najveci Rz pri najmanjem X, biti i najbolje
antene!
Isto važi i za sve antene sa približno istim Rg, tj. napravljenim od približno
iste kolicine i vrste materijala.
Dakle da rezimiramo:
Kada se porede dve yagi antene, sa slicnim Rg, tj. sa slicnim brojem elemenata,
bolja je ona koja ima manji Q faktor. I to se u praksi i pokazuje preko
neosetljivosti low-Q antena u odnosu na one high-Q antene.
Ali to znaci i da svako isterivanje eksteremno potisnutih sporednih snopova,
niže temperature, ili ekstremnog pojacanja yagi antena je i žrtvovanje optimalnih
vrednosti Rz i X, tj. optimalnog Q faktora antene.
Zato sam svojevremeno i tvrdio da su sva poboljšanja DL6WU i donekle DJ9BV
antena, ciji su autori našli meru u ovom žrtvovanju, ustvari samo drugaciji,
cesto vrlo loši, kompromisi koje pojedini autori prave u rešavanju odnosa ovih
bitnih parametara antene, ili receno istim recnikom, nemaju meru.
Da ne spominjemo da je nizak Q faktor antene itekako poželjan da bi se antena
ponašala u realnom okruženju tako da zadržava svoje dobre osobine i pri vrlo
invazivnom delovanju okoline, kao što su recimo kiša, inje, bliskost drugih
rezonantnih antena u stack-u, blizina velikih metalnih objekata i zemlje, drvece,
krovovi, stubovi u blizini antene, itd.
Vecina high-Q antena (čitaj low Rz antena) u praksi nikada ne dostigne one svoje performanse zbog
kojih je Q faktor (čitaj Rz) žrtvovan!
Nadam se da je sada jasnije...
Dragane, to te ja pitam ;D
Vjerovatno mi je trebalo puno vise vremena da ja procitam tvoj post nego sto je tebi trebalo da ga napises, ali mi je drago da si mi na jednostavan nacin pojasnio neke cinjenice koje su u knjizi objasnjene integralima, meni je sada jasnije, a drugi neka pitaju.
Hvala jos jednom na trudu
Adam, 4QV
Adame drago mi je da je sada jasnije.
Trebalo mi je prilično vremena ali izgleda da se pisanje isplatilo...
73, Dragan
YU1AW: U rezonansi mu je impedansa oko Z=68+j0 oma.
Otkud je ovaj podatak za beskonacno tanak provodnik?
Tvoj koncept Q-faktora je besmislen u rezonanciji kada je X=0. Definicija radnog opsega je takodjer arbitrarna.
Umetno povecavanje Rg dodavanjem otpornika od par stotina Oma unutar zatvorenog dipola je standardni trik za pravljenje sirokopojasnih antena od 2-30 MHz.
Nije za beskonačno tanak provdnik, pročitaj prethodnu rečenicu...
To nije moj koncept... Ajde ne žuri, razmisli malo...
Definicija radnog opsega može biti arbitrarna ali ovde se radi o relativnom poredjenju pod istim uslovima.
Da, dodavanje otpornika i povećanje Rg je zamena efikasnosti za širinu opsega.
MMANA simulacija 145 MHz dipola sa 8 mm precnikom daje 73 Oma. Ukoliko se zeli obdrzati tacno L/2, onda je potreban precnik od 63 mm za X=0, a MMANA neispravno racuna preko 100 Oma?
Koja je egzaktna definicija Q-faktora arbitrarne antene? Nije valjda opet neki Long Yagi DL parametar? Secam se loseg predavanja o antenama u Ljubljani pred tvojom pricom o tetrodama.
Pa razmisli... i rezonantna kola u rezonasi imaju X=0 pa opet imaju smislen Q faktor...
Dipol koji je jednak polovini talasne dužine u vakuumu na toj frekvenciji ima oko 73+j40 oma.
Da bi bio rezonantna mora biit par % kraći ili dosta deblji, a obično i jedno i drugo. Ali tada mu je realni deo malo manji.
DD
http://www.geocities.com/ve2_azx/QEXaudet-Rev1.pdf je lepa prica o razlicitim oblicima Q-faktora. Kod antena je propusni opseg koji odgovara F/Q u tackama sa SWR=2,62 u slucaju SWR 1:1 u rezonanciji. KISS again!
Eto vidiš... :)
http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19910013182_1991013182.pdf procitaj i ovo da vidis gde gresite!
Pročitao sam i shvatio sam poentu članka, ali nisam shvatio koji to "mi" greše, šta greše, gde greše i zašto greše?
Budi ljubazan pa nam detaljno to objasni.
http://artinian.bit.si/s51ta.htm (http://artinian.bit.si/s51ta.htm) ima slike sa CQ WW 160 m CW Januar 2000 godine sa WWYC ekipom. Prvi uspesan pokusaj sa 20 m vertikalkom pored mora ali smo bili nezadovoljni uticajem plime na radijale i promenu rezonantne frekvencije. Konsultiram S53MV i on mi lakonski odgovori - jedrilica ima dobro uzemljenje!
http://artinian.bit.si/ssb.htm (http://artinian.bit.si/ssb.htm) CQ WW SSB 160 m kroz mesec dana, popravni ispit sa veliko mrezom za kokosinjce potopljenom u slanu morsku vodu. Proveravam 20+20m L antenu sa Icom 771 i merim SWR 1:1 na 1810 i 1870 kHz!? U sredini na 1840 kHz je oko 1,3. X, Q i BW me naravo ne interesuju ali ne bih volio da gubim previse VF energije na uzemljenju. Zakljucujem, da antena u rezonanciji na 1840 kHz ima oko 40 Oma, a da u dve tacke na 1810 i 1870 kHz ima magnitutu impedanse tacno 50 Oma pa SWR metar sa torusnim transformatorom pokazuje 1:1.
Dragane, to su inzenjerski problemi kojima se ja bavim u radioamaterstvu! Zivot je puno laksi sa simulatorima, a ponekad procitam i poneki strucni clanak. Ali ne volim da objasnjavam sta su drugi napisali. Ja sam odsedeo 16 godina u skolskoj klupi, napravio magisterij znanosti i zavrsio istrazivanja na doktoratu iz KV CW DSP. Sa Google se dobro snalazim. NHF!
Svaka čast Marijane. Vrlo impozantne slike. Moje iskrene čestitke na ideji i realizaciji. Naravno, i na rezultatima.
Pročitavši članak koji si mi linkovao, i na koji si se pozvao, ja sam razumeo da on upravo kritikuje jedan stari način merenja i obračunavanja Q faktora (članak je pisan 1991.) kada još simulacioni programi nisu bili toliko uobičajeni i u upotrebi. Naslov članka upravo nosi ime metode koja se kritikuje. Tu metodu smo i mi u profesionali u mojoj laboratoriji nekada koristili, a vidi se na slici 3. Komparacija rezultata na Smitovom dijagramu je pravljena sa računarskim rezultatima koji su uzeti kao tačniji.
Danas svi mi koji koristimo neki od programa za simulaciju antena ili rezonatora upravo koristimo te tačnije rezultate, a ne Smitov dijagram za proračun Q faktora. To si video i u prethodnom članku iz QEX koji si linkovao i koji je mnogo novijeg datuma. Dijagrami prikazani na slikama 2, 7 (levi vertikalni niz) i 8 su upravo vrednosti koje danas dobiješ sa bilo kojim programom za simulaciju antena.
Zato je nejasno ko smo to "mi" koji grešimo, a ko ste to "vi" koji ne grešite?!
Naravno nejasno je i kako si došao do tog zaključka?!
Ti ne moraš da objašnjavaš šta su drugi napisali, i bez toga ja sam razumeo, ali moraš svoje tvrdnje da argumentuješ, to se valjda uči u tih 16 godina koliko si odsedeo u klupi. Ja sam odsedeo manje i ipak naučio. :)
Takodje NHF!
Hvala ti na vrlo interesantnoj i plodonosnoj diskusiji.
Želim ti sve najbolje i puno uspeha u daljem radu.
Biće mi zadovoljstvo da ponovo pročitam ili pogledam slike nekog od tvojih novih projekata.
73, Dragan YU1AW
Pozdrav svima.Vrlo zanimljiva rasprava a ponesto se i naucilo.Obzirom da planiramo i pravimo antenski sustav za kontest lokaciju ja sam u zadnje vrijeme opsjednut quadovima vertikalno stekirani 8 komada s reflektorskim zidom.Imam ponesto starije dragocijene literature pa prilazem par slika iz uhf-compendiuma od K.Weinera dj9ho odnosno probao bih nesto slicno.Verzija u knjizi je za 70cm, a ja bih radio za 2m a kako cujem u novije vrijeme ima dobrih programa za analizu( ja ih nemam) bilo bi lijepo kada bi se netko potrudio pa izanalizirao 8kom quadova stek po vertikali centralna freq. 144.300 ja bih to naravno zurno izradio i objavio slike i rezultate.(Od materijala imam al 20x20 25x25 cijevi8mm sipke 4 i 5mm).
Usput pitanje za yu1aw Dragane moze li se tvoj dizajn quados antene za 2.4ghz preracunati za 2m?
Vec kada sam toliko dosadan ima li netko osobno iskustva bilo pozitivna bilo negativna s ovakvim sustavom?
73 de 9a4tm Mario.
Mario, poslao sam ti nesto na mail koji si prijavio
QV
Adame hvala.Da to je to ali onaj primjer s slike 13 bih napravio ali 8 kom(odnosno duplo veci) a u tom slucaju upitno je mijenjaju li se dimenzije.U svakom slucaju dobro stivo.
73 de 9a4tm mario.
Mario, malo je pitanje off topic ali ajde samo kratko.
Problem tih kvadova je taj što su preblizu, nisu optimalno stakirani i efektivne površine im se preklapaju pa je dobijeno pojačanje skoro 3 dB manje nego sa istim brojem elemenata ali na optimalnom rastojanju. Zato sam i napravio Quados antene. Mogu se skalirati na 144 MHz bez problema. Sve dimenzije moraš pomnožiti faktorom 2450/144.
Sve ostalo oko gradnje može se naći u članku: http://yu1aw.ba-karlsruhe.de/quados.pdf
73, Dragan
Dragane prije nego pocnem rezati materijal jos jedno kratko off topic pitanje.Reflektore cu raditi od cijevi 8mm medjutim koliko gusto i je li ista pozicija kao na originalu dl7km.
73,Mario 9a4tm.
YU1AW: The SWR value for relative working bandwidth calculation can be arbitrarily chosen, although SWR=2.62 is equivalent to -3dB bandwidth for single dipole antenna.
Ovu egzaktnu recenicu sam prevideo u prvom citanju tvog clanka o novom parametru Yagi antena! Iziritiralo me arbitrarno odredjivanje oportunih granica pri nizem SWR. Onda sam izgubio vreme trazeci VE pricu o merenju Q pomocu frekvencije i SWR sa ponovo otkrivenim SWR 2,62. Simplifikacija sa Q-faktorom kod kompleksnih Yagi antena je bila obuhvacena zadnjom recenicom NASA clanka, a meni je bila dovoljna slika br. 2 za objasnjenje zasto. Pri 64 i notebook u krevetu je koncentracija ogranicena! Usput stotinjak CW/SSB/RTTY KV QSO.
I na kraju, ukoliko pojacanju dajemo kvadratni znacaj, onda je i 0,5 dB Oblonga znacajno pa jos sa cistim dijagramom!
LP MMM S56A, N1YU
P.S. WWYC S51TA prica iz CQ WW 160 m je imala sretan nastavak ove godine sa L/4 vertikalkom sa balonom i naravno uzemljenjem sa mrezom za kokosinjce u morskoj vodi na istoj lokaciji! Rezultat preko 1M poena u EU vrhu, nov S5 rekord.
It was concluded that the Q-circle method
can produce large errors or even fail completely,
especially when measuring the loaded Q, because
the impedance components of complex resonators
can differ significantly from those of simple RLC
resonators.
Quote from: 9A4TM on 06. April. 2008, 09:41:14
Dragane prije nego pocnem rezati materijal jos jedno kratko off topic pitanje.Reflektore cu raditi od cijevi 8mm medjutim koliko gusto i je li ista pozicija kao na originalu dl7km.
73,Mario 9a4tm.
Mario,
Kod Quados antene je u pitanju mreža ili lim. Ako se reflektori rade kao kod yagi antena (dakle kao pasivni rezonatori) onda je verovatno mnogo toga drugačije. Ne mogu ti napamet reći, ali u principu ako hoćeš da ostvariš plane reflector sa šipkama onda se moraju poštovati sledeć dimenzije: rastojanje izmedju šipki (ne osno, nego od površine do površine) mora biti manje od 0.36 Lambda. Prečnik šipki mora biti veći od 0.08 Lambda. Takav grid ili roštilj (hi!) radi kao reflektor koji ima samo 1 dB lošije performanse od punog reflektora. Princip je inače poznat kao atenuacija talasovoda ispod cut-off frekvencije. Ovako napravljen grid reflektor bi bio vrlo približan reflektoru od punog materijala ili dovoljno guste mreže.
Pozdrav, Dragan
Quote from: s56a on 06. April. 2008, 09:52:50
na kraju, ukoliko pojacanju dajemo kvadratni znacaj, onda je i 0,5 dB Oblonga znacajno pa jos sa cistim dijagramom!
Kao što je već rečeno, pitanje je šta se zbog toga žtrvuje i da li je dobitak vredan žrtve... Osim toga često se neki dobici ne mogu realizovati u praksi...
Quote
P.S. WWYC S51TA prica iz CQ WW 160 m je imala sretan nastavak ove godine sa L/4 vertikalkom sa balonom i naravno uzemljenjem sa mrezom za kokosinjce u morskoj vodi na istoj lokaciji! Rezultat preko 1M poena u EU vrhu, nov S5 rekord.
Čestitam.
Mreže za kokošinjce su sjajna stvar, bilo kao uzmljenje na 160m, bilo kao parabolični reflektor za EME. ;)
73, Dragan
Mrezu naravno nemam a lim mi je malo prevelik zbog vjetra i sl. a sipke od 8mm su pretanke hm.Ako idem s 8mm sipkama koliko gusto treba ici (glu.. pitanje ali njih imam dovoljno) da bi napravio dovoljno gustu mrezu.
73,Mario 9a4tm.
Pa oko 1/20 Lambda. Može i redje, ali što je redje reflektor je sve "prozračniji" za RF. 1/10 Lamda je maksimum.
Naravno ne moraš praviti mrežu, samo šipke poredjaj horizontalno i paralelno i to će biti ok jer je polarizacija horizontalna.
73, Dragan
ok idem u akciju za koji dan rezultati :)
73,Mario 9a4tm.
Mario, samo da ponovim radi sigurnosti: SVE dimenzije treba preračunati, dakle i debljinu žica/šipki, rastojanja, itd.
Faktor kojim množiš je 2450/144.5=16.955
73, Dragan
Uf sve ok ali debljina zice biti ce problem jer po tome 2mmx16.95=33.9mm.Druge dimenzije sve mehanicki mogu izvesti ali mislim da je zica problem ,ima li mjesta za kakvu korekciju?
73,Mario 9a4tm.
Koja najbliža vrednost ti odgovara? Probaću da preradim antenu sa tim dimanzijama. I sa koliko kvadova?
DD
Dragane imam 5mm al sipke za quad a za reflektorski zid sam mislio al cijevi 8mm sve to na boom al cijev 40x40mm ostalo kao sto je teflon,sipas i slicno imam i mogu istokariti ili izglodati.
Obzirom da to planiram postaviti na kontest lokaciji fiksno prema yu,lz i yo stanicama treba mi gaina min cca15dbd i horiz.kut od cca50 stupnjeva(zbog toga mi se quados svidja)i na kraju da skratim 8 komada po vertikali.
73,Mario 9a4tm.
YU1AW: Uzmimo primer usamljenog otvorenog polutalasnog dipola čija je debljina provodnika vrlo mala u odnosu na talasnu dužinu. Njegova impedansa je oko 73+j40 oma. Da bi ga doveli u rezonansu mora malo da se skrati i/ili da se napravi od debljeg materijala. U rezonansi mu je impedansa oko Z=68+j0 oma.
Posto sam prvi puta cuo za dipol sa standardnom otpornoscu od 68 Oma i ustanovio da MMANA gresi sa debelim provodnicima, zamolim Sinisu, YT1NT da mi u EZNEC izracuna koliko mora bit debeo L/2 dipol da bi bio u rezonanciji? Napisam mu da sam ja dobio X=0 sa 63 mm na 145 MHz ali je R bio preko 100 Oma. Usledilo je desetak email sa molbom o tacnoj duzini u mm za L/2, da li je 63 mm precnik ili poluprecnik i slicno. Usput naucim zasto NEC gresi i tada konacno MENI kapne, da tanak dipol treba skracivati od L/2 za rezonanciju, a DEBEO jos i vise! I onda ustanovimo da YU1AW ILI ne drzi :-)
Evo odgovora Sinise koji ce mozda nekome koristiti:
NEC ima problem sa debelim provodnicima iz dva razloga.
1. Program u stvari racuna da struja tece po beskrajno tankom provodniku,
a onda na te rezultate dodaje izvesnu korekciju. To daje upotrebljive
rezultate dok se ne pretera sa debljinom provodnika.
2. Sam numericki algoritam NECa postaje nestabilan kada se duzina segmenta smanji
toliko da postane uporediva sa precnikom provodnika. Posto je za solidnu
tacnost neophodno oko 31-63 segmenata po polovini talasne duzine,
izlazi da precnik provodnika ne bi smeo da predje 0.008 do 0.016
od talasne duzine (16 do 33 mm za 145 MHz), kako bi numericki
algoritam ostao stabilan. Medjutim, stabilnost numerickog algoritma
jos uvek ne garantuje tacnost rezultata, mada nestabilnost garantuje
neupotrebljivost rezultata.
Najzad, kad se prica o uporedjivanju prakticno izmerenih impedansi sa
izracunatim vrednostima, mora da se uzme u obzir mehanizam za napajanje,
sto je nemoguce uraditi u samom NECu, mada covek moze da se ispomogne
pribliznim postupcima i digitronom.
Ozbiljniji rezultati teorijski mogu da se dobiju pomocu programa za elektromagnetne
proracune (CST Microwave Studio, Ansoft HFSS, Zeland IE3D, ...) . Medjutim,
upotreba tih programa je znatno slozenija od upotrebe NECa i covek treba zaista
da zna sta radi da bi uopste imao bilo kakvo poverenje u rezultate. Sa tim programima
se mogu dobiti neverovatno pogresni rezultati lakse nego sa NECom :-)
Sto se tice Dobricicevog rezultata od 68 Oma, ne mogu da ga komentarisem
ako ne znam na sta se u stvari odnosi taj rezultat i kako je dobijen. Dragan
ima veliko poverenje u programe, znatno vise nego sto ga ja imam :-)
73,
Sinisa
s56a... mreza u moru...
Sta je bilo sa swr-om u doba oseke i plime?
Quote from: s56a on 07. April. 2008, 07:57:35
YU1AW: Uzmimo primer usamljenog otvorenog polutalasnog dipola čija je debljina provodnika vrlo mala u odnosu na talasnu dužinu. Njegova impedansa je oko 73+j40 oma. Da bi ga doveli u rezonansu mora malo da se skrati i/ili da se napravi od debljeg materijala. U rezonansi mu je impedansa oko Z=68+j0 oma.
Usput naucim zasto NEC gresi i tada konacno MENI kapne, da tanak dipol treba skracivati od L/2 za rezonanciju, a DEBEO jos i vise! I onda ustanovimo da YU1AW ILI ne drzi :-)
Da, lapsus. Pišem sve iz glave po sećanju, a glava više nije mlada... :)
Deblji dipoli imaju nižu rezonantnu frekvenciju za istu dužinu, pa sam ja u brzini i ne razmišljajući mnogo, to zamenio za kompenzaciju induktivne reaktanse dipola... tako da ono moje "ili" stvarno ovde ne stoji. :)
Izuzev toga, ostalo sećanje je izgleda tačno, sudeći bar po dijagramima. :)
Napravio sam par analiza u MWS da se vidi kako se menja realni i imaginarni deo impedanse dipola sa promenom njegovog POLUPREČNIKA r=0.5, 1, 2 i 5 mm. Dipol je od jednog do drugog kraja 2000 mm. Dakle talasna dužina je 4 m i očekivana rezonantna frekvencija bi bila 299.8/4=74.95 MHz. Medjutim, kao što se sa dijagrama vidi on je rezonanatan malo iznad 70 MHz sa impedansom od oko 68 oma. Na očekivanoj rezonantnoj frekvenciji za koju je dugačak tačno Lambda/2 ima induktivnu rekatansu preko 50 oma i realnu malo preko 80 oma. Kada su još veće debljine provodnika u pitanju, recimo r=5 mm stvari se drastično menjaju i to je razlog zbog koga NEC čak i uz upotrebu Extended Kernela pravi prilično velike grešeke. Mininec je još manje tačan.
Quote
Sto se tice Dobricicevog rezultata od 68 Oma, ne mogu da ga komentarisem
ako ne znam na sta se u stvari odnosi taj rezultat i kako je dobijen. Dragan
ima veliko poverenje u programe, znatno vise nego sto ga ja imam :-)
73,
Sinisa
Nemam ja toliko poverenja u same programe koliko u neko svoje razumevanje fizičkih principa; u iskustvo i poznavanje ograničenja pojedinih programa koje koristim, eto recimo kao taj primer sa NEC-om i debelim provodnicima a to mu nisu jedina ograničenja. Osim toga pošto koristim po nelkoliko raznih programa uvek mogu da napravim unakrsnu proveru. Naravno niko nije nepogrešiv, tako da su greške uvek moguće... i uvek ima nešto novo da se nauči!
Dragan YU1AW
MWS i NEC se ne slazu za par Oma! NEC ne pokazuje tako drasticnu promenu pri prelasku sa 2 na 5 mm poluprecnika. Impedansa padne samo sa 73 na 72 Oma, a rezonancija se spusti sa 72 na 71 MHz. Svojevremeno je Siemens koristio antenske programe pokojnog Branka Popovica.
Dragane, da li racunas i QRO stripline sa 3D MWS?
Paco, nema zime (promena) kod plime i mreze u moru!
neznam bas Mario... u FKK (nudist kamp) Ulika je bilo bas suprotno... nisi znao sta sve utjece na swr i rezonaciju antene.
Quote from: 9A4TM on 06. April. 2008, 18:55:11
Dragane imam 5mm al sipke za quad a za reflektorski zid sam mislio al cijevi 8mm sve to na boom al cijev 40x40mm ostalo kao sto je teflon,sipas i slicno imam i mogu istokariti ili izglodati.
Obzirom da to planiram postaviti na kontest lokaciji fiksno prema yu,lz i yo stanicama treba mi gaina min cca15dbd i horiz.kut od cca50 stupnjeva(zbog toga mi se quados svidja)i na kraju da skratim 8 komada po vertikali.
73,Mario 9a4tm.
Mario,
Evo preračunao sam Quados 8 za 2m sa šipkama prečnika 5mm.
Dimenzije za Quados 8 su označene slovima od A do H prema slici koja je na mom sajtu.
Za 144 MHz te dimenzije treba da budu (date su u talasnim dužinama Lambda=2.075m):
A=0.163 Lambda
B=0.44
C=0.43
D=0.297
E=0.294
F=0.325
G=0.083
H=0.14
Reflektor: 6 x 0.6 Lambda
Pojačanje antene i dijagram su vrlo sličnim onome što je objavljeno na sajtu za 2450 MHz.
Polutalasna petlja za prilagodjenje je uobičajena L/2 *v gde je v= 0.66 za RG8 ili RG213.
Reflektorska mreža: paralelne horizontalne šipke na rastojanju manjem od 0.1 a najbolje na 0.05 Lambda.
Puno uspeha u gradnji!
73, Dragan YU1AW
Quote from: s56a on 07. April. 2008, 15:30:02
Dragane, da li racunas i QRO stripline sa 3D MWS?
Igrao sam se malo sa time ali treba jako mnogo truda za iste rezultate koje dobijem i bez njega...
DD
Paco, na FKK ste imali plitko more i skoro slatku vodu pa je onda valjalo postaviti standardnih 120 FCC radijala :-)
DD, lako tebi sa simulatorima ali onaj Rus napravi dva QRO sa GS31B, a ja zasada doterao samo do 28 MHz. Input OK.
Dragane hvala na trudu idem raditi pa se cujemo.
73,Mario 9a4tm.
Evo ga...! Malo prije Tom 9A2TK opgonio antene ..uspješno održena veza na 144.200 Mhz ..SSB...Zabok - Rijeka...raporti ..59...iako Tom nije radio sa punom snagom.....bio i Silvano 9A6PSM koji je isto čuo Toma sa nešto lošijim raportom..(5 elem.)..! Ono pisanje i razni proračuni donijeli su ploda...? Čuo sam ga bolje nego prije kada je radio samo sa jednom antenom (eeee sada je Tom sa grupom...4 komada)...bravo Tom...! Isplatilo se...a još..? M.
Hvala Martine, brz si na okidaču ko John Waine.
Sve istina kaj veli Martin, sad sam došel zbrega, potvrđujem vezu koju spominje, bilo je super, refleksijom od Učke.
Još da nema tunela,... ;D, bežali su signali kroz tunel sve do Italije pa bi se još bolje čuli bez te rupe.... ::)
U prilogu konačno par slika, friških od malo prije i onaj gore se vidi kaj plovi nebom i muti nam pamet...jel Martine 8 ;)
Tnx Martine za QSO!
Bude ih još..
Cestitam Tom! Interesuje me tvoj F/B utisak. Recimo na nekom snaznijem faru?
Pozdrav Andra,
objavit ću i to ovdje, antene još nisu na radnoj visini, idu još cca 6m u zrak pa onda mjerenja u praksi... ;)
Na slici su antene u smjeru YO i YU farova, njih sam slušao prije par dana a nakon slikanja je pala veza sa Martinom na drugoj strani...bio sam cca na 230 stupnjeva sa antenama gdje smo se najbolje čuli.
Kad bude prilika, probat ćemo i nas dva vezu Andra.
Tom cestitam ti na trudu i da dosta uradis DX -sova
73 YT2RA Role
Malo me zbunio Martin s iona 4x8 oblonga, to je valjda 9A1CCU sistem?
Tome, je li moguće da ovo sve ganja TT rotator s oberlagerom?
GG
Je, GG,
Martin je ko i obično zamutio vodu.... :D :D
Stavio je sliku koju sam ja postao tu na forumu a ti si prepoznal vlasnika, hi.
Ja ovaj moj sistem vrtim sa KR400 a gore je KR500 za elevaciju. Pa nije to niš veliko i to mora biti čist dosta. Doma sa KR400 vrtim KV quad za 20 do 6m naravno sa warcovima. Kaj je TT rotator, nije mi poznat taj izraz?
Na vertikali između oblonga su dva komada 19el Cushcraft za 70cm. Srećom, zgleda da nemaju utjecaja na oblonge a što je bilo dosta upitno. Mjeril sam sistem prije, bez tih antena i nema razlike sad kad su i ove za 70cm gore. ;D
BTW, ispod naslikanih antena, odmah iznad rotatora ide još antena za 6m, ali zgleda da bum ju moral napraviti jer obećana nikak da stigne u Zagorje zelene. Bila je gore 5 el Tonna za 6m ali sad bum ju prerihtal za 4m i ide na štangu koja je na balkonu. :)
Role, tnx, a sove mi baš i ne trebaju.... :D
Jel neko skužil kaj je na predzadnjoj sliki?
Da slucajno nije kamera
73
Ha, nije slučajno... :D
Imaš pravo!
Dobro za zagorske brege a bogme i za mjesec ponekad
marko
Lapsus, mislio sam na TV rotator...TT se koristi za druge posle ;D
Imama neke 6m ant iz vlastite YO radionice pa ako te zanima reci. Provjerio QT u EZNECU. Nisam ih pravio, ali YO ne laže.
Samo info za kraj: debljine cijev u H nosaču, debljina booma i razmaci?
GG
GG,
debline cijevi...uh, kroz rotator ide maksimalna koja stane u rupu, hi, vertikale su deblje cijevi ali tanje meso, sve tri od aluminija.
Razmaci su horizontala 2,1m a vertikala 2,9m.
Boom je od 20x20mm.
Andra,
probao sam vrtiti i gledati signal radio fara. U maximumu je 59+20dB a na rep 56. Boćno ima nula sa 0 signalom ali čitljivim.
Ima dosta refleksija pa je upitna točnost ove probe.
Ukoliko ima puno refleksija, utoliko je bocna nula impresivnija!
OK, Tom, hvala za info. Proracunati F/B stacka je stradao isto kao kod Bobana YT9A. Preporucujem zamenu srednje H precke dielektricnom, (ako nije kasno?), njen uticaj je veliki na dijagram antene. Trebalo bi da prakticni F/B bude znatno veci, jos otprilike 2-3 S unit.
Idemo dalje...
evo malo mjerenja sistema od 4x6 oblong za 2m prema yu2qt u izradi 9a3ru a montaži 9a2tk...hi, hi.
Da ne bi ostalo samo na tome, u dogovoru sa tvorcem yu2qt, Androm, napravio je simulaciju sistema sa dodatkom dvije antene po 19 elemanata za 70 cm a u svrhu provjere međusobne interakcije odnosno eventualnog smetanja jednog sistema na drugi.
Pa evo i njegovih rezultata:
Još jedna slikica sistema 2m:
A sada isto ali za 2x 19 elemenata Cushcraft za 70cm unutar oblong sistema:
Nastavak...a može se zaključiti da srećom, međusobne negativne interakcije nema pa se sistem kao takav može koristiti.
Lošiji F/B rezultat oblonga od deklariranog pripisujemo metalnoj horizontalnoj cijevi u H sistemu nosaća...ako bude sreće, možda jednog dana dođe do zamjene istog sa nemetalnom cijevi...pa, bumo onda vidli jel bu kakve razlike.
Dalje, namjera mi je cca 1m ispod ovog sistema staviti yagi za 6m na 6m bumu, međutim sam upozoren da će to narušiti karakteristike sistema ali pošto nemam drugog stupa bum i to probal pa videl u praksi kak se bu manifestiralo...
Long live HAM!
Ovo sam preskočio...Andrina simulacija samo 4x6 oblonga i usporedba sa takvim sistemom koji ima nemetalnu horizontalnu cijev.
Lijepo se vidi razlika u bočnim laticama i najviše u F/B odnosu...na H plotu.
Još dvije...pa dosta za danas...
Quote from: 9A2TK on 30. April. 2008, 18:57:07
A sada isto ali za 2x 19 elemenata Cushcraft za 70cm unutar oblong sistema:
A zašto je impedansa Cushcraft antena svega 18 oma?
Nisam shvatio šta su ona dva debela plava valjka unutar sistema na jednoj od slika raspodele struje?
Dragan
Evo ko pazljivo cita. Dragane, ja cu ti odgovoriti, ako je neko kriv za nejasno, ja sam.
Taksativno: Cushcraft ne daje dimenziju drivera za tu 70cm antenu, barem ne na I-netu. Stavio sam aproksimativno 330mm otvoren dipol, jer nije me narocito interesovao ucinak 2x70cm antene, vec eventualna interakcija istih na 144 stack.
Iz istog razloga su simulirana samo 2 plava valjka, koji predstavljaju te iste antene u prvoj ad-hoc simulaciji, koja je bila za Toma interno, a zalutala na web. Sa tim otvorenim dipolom je impedanca 18 oma sa j+1.6.
To sam i mislio, ali rek'o ajde da proverim...
Mada plavi valjci nisu na istom mestu gde i antene za 70 cm na ostalim slikama?!
Dragan