Bok!
Nedavno je netko objavio sliku helikoide za 70 cm. Nemogu pronaći gdje je to bilo. Molio bih neki link, sliku, opis, naročito prilagođenja i materijala. Google izbaci toliko toga.
73 Damir
Ham gradnje
9A1Zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz
Halo ?, molim? Tu smo izgubljeni u magli..
Sve podatke šaljem na mail .. pse kontakt na 9a1z@ipc.hr
bilo je i tu na dijelu ham gradnje""
poz.
1z
VIDI ROTHAMELA ,,ANTENE,, STR.401 .402,403,404 I 405.
73 9A3WL
Sve što trebaš znati o Helix antenama je tu: Vijacna antena (helix) z osnim sevanjem (SLO-1994) (http://lea.hamradio.si/~s53mv/archive/a165.pdf)
I možda neki kalkulator kojih na netu ima dovoljno.
Malo me zainteresiralo sto se desava kad se na istu duzinu (cca 1250 mm do 1300 mm) mijenja broj zavoja (isti promjer zavojnice i zice).
Rezultati.
Pozdrav!
Evo prilagođenog kalkulatora koji računa korisne veličine za izgradnju same antene. Uspon zavoja i opseg zavoja definiraju uz broj zavoja i velilčinu reflektora električne osobine antene. Ekstenziju promijeniti u RAR i dekomprimirati.
73s !
Luci
Pokusao sam malo simulirati ono sto dr. Matjaz navodi u svome clanku kao najcesce pogreske pri izradi ovog tipa antene. Simulacije govore njemu u prilog.
Porastom velicine reflektora (06wl, 08wl, 1wl, 1.2wl) dobiva se na odredjenom pojacanju antene uz istovremeno povecanje otpornosti antene u tocki napajanja, dijagram usmjerenosti cist bez nekih velikih razlika, ustvari najvise se vidi u glavnom snopu, uzi snop sa porastom promjera reflektora.
Polozaj tocke napajanja (visina) u odnosu na reflektor neke knjige kazu da bi to trebalo biti 0.13wl (3900/f(MHz)), antenski carobnjak je izracunao da je to 27.5 mm. Po simulacijama ispada da ta tocka treba biti sto blize reflektoru. Promjena te tocke takodje utjece na otpornost antene u tocki napajanja .
Simulacija je napravljena za tri varijante 00mm, 0.04wl i 0.13wl
Super !!
:)
Kad se tema već tak konstruktivno razvila, evo još jedne za tvoju simulaciju
Tapered Helix Antenna (http://www.supernec.com/thelix3.htm) i naravno točku napajanja ne vući u centar
već od početka namotaja.
Baš me zanima otpornost u točki napajanja.
Samo, to bi trebalo biti vrlo širokopojasno pa s time i prilagođenje malo kompliciranije.
:-\
Iz modela se moze vidjeti da povecanjem promjera zice (cijevi) od koje se mota spirala otpornost antene u tacki napajanja opada.
Konusni model napravljen za spiralu od 8 zavoja gornji promjer 195mm a donji 250.72mm sto daje omjer 0.78, kut uspona spirale 13 stupnjeva, debljina spirale 13.78 (tako kazu knjige 0.02 wl da bi bio optimum).
Reflektor 1wl.
Quote from: 9A3LI on 06. December. 2011, 06:28:31
...prilagođenje malo kompliciranije.
Jedan tip transformatora impedancije koji se vrlo malo koristi.
Rin=radijus unutarnjeg vodica
Rout= unutarnji radijus cijevi
L= duzina cijevi
Evo Darko ono sto tebe interesira.
Konus je kontinuiran od pocetka do kraja bez obzira na kut uspona spirale.
Probao sam mijenjati kut uspona spirale, rezultati su ocekivani kako se navodi u pojedinim knjigama. Povecanjem kuta uspona spirale dobiva se na sirokopojasnosti antene s tim da nema nekog znacajnog pojacanja i naravno veci kut duza antena.
Bocne stranice na reflektoru da ili ne?
Zbog nekog bitnog pojacanja ne, ali mozda zbog potisnutih nezeljenih bocnih lobova da.
Usporedjena su tri modela (konusni) normalni reflektor 1wl (kut14) "lonac" ref 1wl i "lonac" ref 0.9wl koji bi bio optimum (tako kazu) za tu vrstu reflektora.
Sutra mozda napravim za radioamaterski dio banda.
Quote from: 9A4OE on 08. December. 2011, 18:22:13
Evo Darko ono sto tebe interesira.
Konus je kontinuiran od pocetka do kraja bez obzira na kut uspona spirale.
Probao sam mijenjati kut uspona spirale, rezultati su ocekivani kako se navodi u pojedinim knjigama. Povecanjem kuta uspona spirale dobiva se na sirokopojasnosti antene s tim da nema nekog znacajnog pojacanja i naravno veci kut duza antena.
OK
To je super !! :)
Kako misliš kontinuiran, da li je kut uspona isti ili se mjenja?
Ako je isti onda se sa povečanjem frekvencije smanjuje promjer namotaja a time i razmak
između namotaja je manji, dakle malo kraća antena.
Ako se uzme fiksni razmak po prvim namotima onda se kut uspona mijenja sa povečanjem frekvencije.
Dakle, treba nači neko riješenje za mehaničku izvedbu.
400-500Mhz je dobar izazov za to namotati, hi.
Dok bi recimo 1-2Ghz bilo puno jednostavnije.
Npr. zamjena za ovu:
(http://img607.imageshack.us/img607/9960/helix4.jpg)
To je kad je bila nova, sad je malo potamnila, hi.
Trebal sam je polakirati tankim slojem bezbojnog laka, još bi se sjajila.
:-\
Quote from: 9A4OE on 07. December. 2011, 15:45:24
Jedan tip transformatora impedancije koji se vrlo malo koristi.
Koristi se, kako ne, to je i prvi način kako su prilagođavali Helix antenu da bi
kasnije "izmislili" ovo "otvoreno" riješenje.
Evo kako je S53MV prilagodio Helix na 50ohm
(http://img10.imageshack.us/img10/8923/helix2g4.png)
(za malo veću sliku, desni gumb miša i "open image")
Koristio je izolaciju od RG213 i UT141 pa je prilagođenje kraće radi faktora skračenja koaksa.
Meni je zanimljivo jedno profi riješenje sa uzemljenom lambda/4 dionicom.
Morao bi to poslikati pa da otvorimo temu, hi.
Dobra izvedba ovog feeda... nešto slično je na novom roveru koji je lansiran na Mars mada mi se čini da je ono ipak Qhelix.
Nemojte zaboraviti da ako radite feed treba napraviti zbog refleksije od reflektora ( kada se mjenja smjer cirkularne polarizacije) suprotnu orjentaciju:
Za prijem RHCP feed treba biti LHCP i obrnuto.
Još jedna caka: stekiranjem dvije LHCP i RHCP antene dobije se linearna polarizaicija. Isto tako ako se polovica antene namota u jednu stranu a polovica u drugu dobije se linearna polarizacija! Zgodno zar ne!
73 s de Luci
QuoteIsto tako ako se polovica antene namota u jednu stranu a polovica u drugu dobije se linearna polarizacija!
Pozdrav Luci,
nije mi bas jasno kako to radi ?
ad6iw
Nisam probao Goran ...kaže knjiga :
Rothamel "Antene" izdanje 83. god.str . 405. Sl 26.38 "Linearna polarizacija pomoću dve helikoidalne antene sa suprotnom spiralama"
Tnx Luci
OK sad je jasnije, radi se o fizicki dvije odvojene, fazirane antene.
Jedna ozbiljnija knjiga o antenama, Jasik H.
pa kaze,
Cirkularna polarizacija nastaje interakcijom horizonatalnog
i vertikalnog talasa, istih amplituda sa medjusobnim faznim
pomakom od 90 stepeni.
Bilo koja razlika u Amplitudi ili Fazi rezultirat ce elipticnu polarizaciju.
Na primjer, ako je amplituda vertikalnog signala 0, polarizacija
ce biti horizontalna linearna, ili dva signala sa 0 stepeni fazne
razlike iste amplitude polarizacija ce biti linearna sa 45 stepeni.
Dve druge kombinacije cine lijevu I desnu elipticnu cirkularnu
Polarizaciju....
ad6iw
Goran , zgodna knjiga .. ima PDF izdanje možda?
1z
Luci,
Ovaj pdf na slici me kostao $120 prije dosta godina :'( Nekada je ova knjiga bila
export restricted za istocne zemjlje. Imali smo jednu u biblioteci u Cajevcu. Mislim da bi nasi "hakeri"
mogli naci pdf verziju na netu, malo googliraj? Mozda dobijes i kakav virus-gratis :)
AD6IW
Pozdrav
probaj
http://www.4shared.com/get/6Q-L9eNi/Antenna_Engineering_Handbook_-.html
nema samo onu sliku na koricama
73
Riješeno !
Hvala svima ;)
Knjiga se proučava...
Luci
Sto se dogadja kad se tocka napajanja pomakne u sredinu?
Quote from: 9A3LI on 09. December. 2011, 10:22:26
Ako je isti onda se sa povečanjem frekvencije smanjuje promjer namotaja a time i razmak
između namotaja je manji, dakle malo kraća antena.
Ako se uzme fiksni razmak po prvim namotima onda se kut uspona mijenja sa povečanjem frekvencije.
Ako se proracun dobro napravi antena je toliko sirokopojasna (WB3 dizajn) da je razmak uvijek isti bez obzira na frekvenciju (za onaj dio koji se racuna).
Povecanjem kuta zavojnice dobiva se na sirokopojasnosti (WB3) i obrnuto (NB).
Za radioamaterski dio spektra na 435 MHz (20 MHz) cini mi se da nije potreban onako veliki kut zavojnice. Moze se ici sa manjim 5-8 stupnjeva cime se dobiva na stanovitom pojacanju, smanjuje se sirokopojasnost sto i nije toliko bitno s obzirom na onih 20 MHz. Otpornost antene u tocki napajanja se povecava sa smanjenjem kuta motanja spirale, taj podatak ovisi i o promjeru zice (ako je deblja zica onda se smanjuje) od koje se mota zavojnica sto se nemoze vidjeti iz one formule, a i kazu da grijesi bar 20 posto. Ovako ili onako treba raditi nekakav transformator impedancije. Naravno manji kut vise zice za motanje.
Ono sto sam napisao da je konus kontinuiran ne odnosi se na kut pod kojim je motana zavojnica (razmak zavoja) nego na kompletnu zavojnicu, jer ima vise modela, kontinuiran konus, konusni dio samo na vrhu....
Knjige se bas ne bave puno ovim tipom antena sve se svodi na prepisivanje (igra rijeci, da ne bude bas plagijat). Vise informacija o dizajniranju i novim metodama moze se pronaci u radovima poput onih sto ih objavljuju u "IEEE Antennas and Propagation Magazine".